Domaće banke, njih tridesetak, imaju razloga biti zadovoljne prošlogodišnjim poslovanjem: profit im se popeo na gotovo četiri milijarde kuna, što je 18 posto više nego godinu prije, pokazuju podaci središnje banke. No to su tek preliminarni obrisi profita jer se konačna brojka svake godine korigira naniže nakon što HNB revidira entuzijazam i bilančna tehniciranja, pogotovo u odsjeku problematičnih kredita i naredi rezervacije.

Hoće li ovoga puta biti drukčije? Vjerojatno neće jer za to jednostavno nema razloga. Bankarima je u cilju što viša dobit (bonusi, dobro raspoloženje vlasnika – i da, bonusi), ali s tržišta ne dolaze dobre vijesti koje bi opravdale entuzijazam. Od početka krize izgubljeno je 140.000 radnih mjesta, samo prošle godine gotovo 30.000. Iako se ove godine očekuje početak oporavka, rast manji od dva posto u stvari je letargija, nazovemo li stvari pravim imenom. Plus famozni efekt odgode od najmanje pola godine koliko je potrebno da se oporavak prelije u financijski sektor. Ništa od toga nije dobra vijest za banke. Barem ne za 2011. Stoga se može očekivati da će banke i dalje čvrsto držati na oku omjer troškova i prihoda jer na troškove najjednostavnije mogu utjecati, tražiti načine dizanja prihoda od provizija i naknada i maksimalno reprogramirati problematične plasmane.