Glavni ekonomisti šest najvećih domaćih banaka predviđaju da će Hrvatsku ove godine obilježiti slab gospodarski rast bez zapošljavanja. Njihova predviđanja potpuna su suprotnost najavi premijerke Jadranke Kosor koja je krajem prošlog tjedna najavila da će Vlada ove godine svojim programima radno aktivirati 150.000 ljudi.

Prema polugodišnjoj publikaciji Hrvatske udruge banaka (HUB) objavljenoj u petak, “stopa nezaposlenosti, koja prema međunarodno usporedivoj ILO metodologiji iznosi 11,5 posto, mogla bi se (ove godine, op. a.) čak i blago povećati na 11,9 posto”. Među ekonomistima banaka, okupljenim u Klubu glavnih ekonomista pri HUB-u, najoptimističniji očekuju pad stope nezaposlenosti na 10,8 posto, a najpesimističniji rast na 12,5 posto. Istodobno njihove prognoze o rastu BDP-a ne ulijevaju puno optimizma. Iako su složni da će hrvatsko gospodarstvo, nakon dvije godine negativnog trenda, konačno biti u plusu, taj će rast biti skroman. Procjene se kreću u rasponu od 1 posto (Alen Kovač, Erste & Steiermärkische banka) do 1,8 posto (Hrvoje Stojić, Hypo Alpe-Adria banka). Ostale prognoze okupljene su oko razine od 1,5 posto. Ipak, u moru crnih očekivanja ima i svijetlih točaka. Očekuje se blag oporavak osobne potrošnje po stopi od 1,6 posto. Istodobno bi investicije trebale porasti 2,4 posto. Iako brojke nisu velike, pokazuju “da bi 2011. mogla konačno biti bolja godina, barem za one koji su uspjeli zadržati svoja radna mjesta”, navodi se u publikaciji. Ekonomisti vodećih banaka također očekuju povoljan rasplet u gospodarskim odnosima s inozemstvom. Robni izvoz je lani rastao po stopi od gotovo 20 posto, dok se uvoz zadržao na istoj razini. Ove godine “ne treba očekivati ni eksploziju uvoza ni eskalaciju inflacije” koja bi trebala iznositi “podnošljivih 2,7 posto”. U HUB-u su ekonomiste također upitali kad očekuju ulazak Hrvatske u članstvo EU. Pet od njih šestero kažu da će se to dogoditi 2013., a samo jedan 2014. godine. (pd)

Deficit

Kritični proračun
Ekonomisti u domaćim bankama ne donose dobre vijesti za Vladu. Očekuju da će se proračunski problemi nastaviti te bi saldo opće države trebao krajem godine biti u deficitu od 6,5 posto BDP-a. Raspon prognoza je od –5,2% do –7,4%.