Statistika je (opet) ohladila mnoge ovdašnje naivce koji su već gotovo tradicionalno i u finišu 2010. najavljivali opsadno stanje u trgovačkim centrima, a predblagdansku potrošnju Hrvata procjenjivali na (ne)vjerojatnih 11 do 12 milijardi kuna. Promet od trgovine na malo, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prosincu 2010. u odnosu na prosinac 2009. bio je nominalno veći tek 2,6 posto, a realno samo 0,2 posto!

Nerealan optimizam
Olako rasipanje optimizma ni lanjskoga prosinca nije podiglo potrošnju unatoč ocjeni da smo i izvan granica regije prepoznatljivi kao iznimno rastrošna nacija, što je i motiviralo inozemne trgovce i investitore na gradnju brojnih šoping-centara površine mjerljive stotinama tisuća kvadrata. Ako je vjerovati statistici koja je u nedostatku konkretnih podataka koje trgovci i dalje uporno taje trenutno najpouzdaniji izvor, rasipnost Hrvata presahnula je 2005., odnosno 2006. godine. Iz DZS-a prvi i još necjeloviti podaci o prometu u trgovini na malo otkrivaju da je potrošnja u prosincu 2010. dosegnula tek 90,8% od potrošnje koja je na ovom tržištu ostvarena u 2005. godini. Uz taj argument koji svjedoči drastičnom padu kupovne moći u DZS-u su izračunali (nakon što su izuzeli troškove vezane uz kupnju motornih vozila i naftnih derivata za njihov pogon) da je u apsolutnom iznosu najveći promet u maloprodaji zabilježen u prosincu 2007. Iznosio je 9,1 mlrd. kuna, dok u posljednjem mjesecu i 2009. i 2010. nije probio granicu od osam mlrd. kuna.

Skroman prosinac
Stavi li se u projekciju ukupna potrošnja ostvarena u posljednjem tromjesečju, počevši od 2006. i zaključno s 2009. (za 2010. rezultat u DZS-u još nije izlistan), s rezultatom koji statistika iznosi samo za prosinac u svakoj godini iz spomenutog razdoblja, rezultat tog izračuna više je nego znakovit. Proizlazi da su prosinački blagdani u 2006. u tom mjesecu potrošnju povećali za 2,1 milijardu kuna, u 2007. efekt blagdana bio je mjerljiv sa 1,2 milijarde, dok su prosinac i 2008. i 2009. u odnosu na potrošnju u listopadu i studenom u obje godine dali rast prometa veći samo po 200.000 kuna. Konačno, prema spomenutom modelu izračuna dolazi se i do podatka da je u prosincu 2010. promet u maloprodaji bio veći za oko 16 mil. kuna nego u istom mjesecu 2009. U zemlji u kojoj radi tek 1,38 milijuna stanovnika i prosječna neto plaća je manja od 5600 kuna, dok 1,2 milijuna umirovljenika u prosjeku mjesečno dobije oko 2200 kuna, a nezaposlenih je gotovo 320.000 i ova je potrošnja nerealna.

Kontinuitet krize

Trgovci nižu minuse
Protekla 2010. treća je godina u nizu kalendarski negativnih trendova u hrvatskoj maloprodaji. S padom od 2,1 posto (realno) prošla je godina trgovcima ipak bila znatno bolja od katastrofalnog učinka koji su imali 2009. kada je na godišnjoj razini zabilježen do tada nezapamćen pad potrošnje u visini od čak 15,3 posto. Istodobno je lanjski promet u trgovini na malo ostao lošiji i od rezultata ostvarenoga u 2008., uvertirnoj godini krize u gospodarstvu, kada su ovdašnji maloprodavači evidentirali realan pad prometa u iznosu od 0,5 posto.