Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Brza informatizacija ljubitelja krumpira

Autor: Marija Crnjak
07. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Krumpir je u Hrvatskoj najdraže povrće i svatko ga pojede oko 50 kg godišnje, a uočen je i jak skok broja kompjutora u obiteljima, sa 20 na 30 posto u dvije godine

Prosječni stanovnik Hrvatske u godini pojede čak 13 kilograma šećera, gotovo osamdeset kila kruha te blizu pedeset kilograma krumpira, te manje od osam kilograma ribe i tek dva kilograma teletine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Daleki Mediteran
Rezultati ankete Zavoda za statistiku o potrošnji kućanstava od 2003. do 2005. godine pokazali su da je mediteranska kuhinja još vrlo daleko od naše zemlje, da na cigarete i alkohol i dalje trošimo više nego na odlaske u restorane i obrazovanje, no i da mnogo više no ranije ulažemo u informacijsku tehnologiju. Nikakvo iznenađenje nije podatak da gotovo polovina primanja odlazi na, kako to volimo reći, puko preživljavanje. Oko trećinu ukupnih primanja po rezultatima ankete prosječno kućanstvo potroši na hranu i bezalkoholna pića, a na drugom je mjestu stanovanje i potrošnja energenata na koje otpada gotovo četrnaest posto od osobne potrošnje. Prijevoz je na trećem mjestu i u prošloj je godini prosječno kućanstvo za tu stavku utrošilo u prosjeku oko 7,5 tisuća kuna. Slijede odjeća i obuća na koju smo u sve tri istražene godine po kućanstvu potrošili tek nešto više od pet tisuća kuna, što je pristojan iznos kad se gleda kućanstvo samca, no kad je riječ o recimo tročlanoj familiji ispada da svaki njezin član “za krpice” nema ni dvije tisuće kuna. Na rekreaciju i kulturu lani smo po kućanstvu potrošili malo više od četiri tisuće kuna, što je nešto više od šest posto ukupne potrošnje, a četiri posto dali smo na cigarete i alkohol. Prosječno hrvatsko kućanstvo godišnje potroši više od osamdeset tisuća kuna, a oko četiri petine od toga su novčana sredstva. Oko dva posto te sume uloženo je u štednju, pet posto na otplatu kredita, a oko osam posto u investicije u kuću ili stan. Za kupnju namještaja i održavanje svog stambenog prostora lani je prosječno kućanstvo potrošilo 3,5 tisuće kuna. Zanimljivo je da na stavku koju su statističari nazvali “obiteljske svečanosti” godišnje trošimo ni petstotinjak kuna, što je minimalni iznos potreban za, recimo, organizaciju proslave rođendana ako na nju pozovemo najuži krug prijatelja. Povećaju li se participacije kako vlada najavljuje, iznos od 1500 kuna koliko prosječno kućanstvo godišnje troši na zdravstvo već za par godina trebao bi biti za bar petnaest posto veći. Međutim, ako je suditi po prehrambenim navikama, troškovi će biti još i viši. Lani je, naime, prosječan Hrvat potamanio više od 15 kila suhomesnatih proizvoda (dvije kile više nego dvije godine ranije), već spomenutih trinaest kila šećera (više od kilogram mjesečno po osobi), osamnaest kilograma svinjetine (jedan srednji odojak), i više od osam kila jaja! Krumpir je u Hrvata najpopularnije povrće i godišnja količina njegove potrošnje po članu kućanstva dostiže gotovo pedeset kilograma i gotovo je neusporediva s potrošnjom drugog povrća.

Prosječni stanovnik Hrvatske u godini pojede čak 13 kilograma šećera, gotovo osamdeset kila kruha te blizu pedeset kilograma krumpira, te manje od osam kilograma ribe i tek dva kilograma teletine.

Daleki Mediteran
Rezultati ankete Zavoda za statistiku o potrošnji kućanstava od 2003. do 2005. godine pokazali su da je mediteranska kuhinja još vrlo daleko od naše zemlje, da na cigarete i alkohol i dalje trošimo više nego na odlaske u restorane i obrazovanje, no i da mnogo više no ranije ulažemo u informacijsku tehnologiju. Nikakvo iznenađenje nije podatak da gotovo polovina primanja odlazi na, kako to volimo reći, puko preživljavanje. Oko trećinu ukupnih primanja po rezultatima ankete prosječno kućanstvo potroši na hranu i bezalkoholna pića, a na drugom je mjestu stanovanje i potrošnja energenata na koje otpada gotovo četrnaest posto od osobne potrošnje. Prijevoz je na trećem mjestu i u prošloj je godini prosječno kućanstvo za tu stavku utrošilo u prosjeku oko 7,5 tisuća kuna. Slijede odjeća i obuća na koju smo u sve tri istražene godine po kućanstvu potrošili tek nešto više od pet tisuća kuna, što je pristojan iznos kad se gleda kućanstvo samca, no kad je riječ o recimo tročlanoj familiji ispada da svaki njezin član “za krpice” nema ni dvije tisuće kuna. Na rekreaciju i kulturu lani smo po kućanstvu potrošili malo više od četiri tisuće kuna, što je nešto više od šest posto ukupne potrošnje, a četiri posto dali smo na cigarete i alkohol. Prosječno hrvatsko kućanstvo godišnje potroši više od osamdeset tisuća kuna, a oko četiri petine od toga su novčana sredstva. Oko dva posto te sume uloženo je u štednju, pet posto na otplatu kredita, a oko osam posto u investicije u kuću ili stan. Za kupnju namještaja i održavanje svog stambenog prostora lani je prosječno kućanstvo potrošilo 3,5 tisuće kuna. Zanimljivo je da na stavku koju su statističari nazvali “obiteljske svečanosti” godišnje trošimo ni petstotinjak kuna, što je minimalni iznos potreban za, recimo, organizaciju proslave rođendana ako na nju pozovemo najuži krug prijatelja. Povećaju li se participacije kako vlada najavljuje, iznos od 1500 kuna koliko prosječno kućanstvo godišnje troši na zdravstvo već za par godina trebao bi biti za bar petnaest posto veći. Međutim, ako je suditi po prehrambenim navikama, troškovi će biti još i viši. Lani je, naime, prosječan Hrvat potamanio više od 15 kila suhomesnatih proizvoda (dvije kile više nego dvije godine ranije), već spomenutih trinaest kila šećera (više od kilogram mjesečno po osobi), osamnaest kilograma svinjetine (jedan srednji odojak), i više od osam kila jaja! Krumpir je u Hrvata najpopularnije povrće i godišnja količina njegove potrošnje po članu kućanstva dostiže gotovo pedeset kilograma i gotovo je neusporediva s potrošnjom drugog povrća.

Lisnatog povrća koje nutricionisti preporučuju koristiti svakodnevno pojedemo ni kilogram mjesečno, jedanaest kilograma godišnje potrošimo zeljastog povrća, te oko 19 kilograma plodovitog povrća (rajčica, paprika, krastavac). Prošle smo godini po osobi trošili dvadeset litara piva, desetak litara vina i malo više od pola litre žestice (skoro upola manje od prve godine istraživanja). Anketa je pokazala da oko sedam posto ispitanih kućanstava nema hladnjak, gotovo dvanaest posto nema stroj za rublje, no TV u boji ima više od 95 posto ispitanih. U tri godine za koje je provedena anketa porasla je opremljenost DVD uređajima (sa 11 na 18 posto), a za oko četiri posto smanjila se opremljenost videorekorderima.

Ima mjesta za aute
Najznačajniji, je međutim, porast broja osobnih računala u kućanstvima koje je u prošloj godini statističarima prijavilo čak 30 posto kućanstava, dok je samo dvije godine ta brojka bila dvadeset posto. Porastao je i broj kućanstava koja imaju stroj za pranje suđa, sa 12 posto u 2003. godini na gotovo šesnaest posto u prošloj godini, te mikrovalnu koja je instalirana u 20 posto kućanstava. Iako se po gužvama na cesti čini da danas nema čovjeka bez auta, ankete su pokazale da tek nešto više od polovine ispitanih kućanstava ima automobil, a neznatno je porastao i broj onih koji imaju dva automobila (takvih je oko deset posto).

Autor: Marija Crnjak
07. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close