Za razliku od France Telecoma, koji je odustao od kupnje 51 posto srpskog Telekoma, predstavnici Deutsche Telekoma i Telekoma Austria, nakon otkupljene dokumentacije, stigli su u Beograd gdje s vladinim dužnosnicima pregovaraju o detaljima te akvizicije. American Mobile Calosa Slima, koji je također zainteresirana za srpsku kompaniju, kontakte obavlja e-poštom. U igri je i ruski tajkun Mihail Fridman, koji se prijavio za kupnju s dvije kompanije, ali do neposrednih kontakata s njime tek treba doći. Prevladava uvjerenje da su se njemačka i austrijska kompanija izdvojile kao najozbiljniji kupci Telekoma.

Dolazak predstavnika njemačke i austrijske kompanije naznačuje zanimljivo nadmetanje za preuzimanje većinskog udjela u Telekomu koji je najprofitabilnija srpska kompanija s ostvarenim lanjskim profitom od 132,5 milijuna eura. Kompanija koja će kupiti Telekom postat će dominantan operater mobilne i fiksne telefonije u regiji jer srpska kompanija ima 66 posto vlasništva u Telekomu Republike Srpske i crnogorskoj tvrtki mt:s. Vlada je za 51% udjela odredila najnižu cijenu od 1,4 milijarde eura, ali očekuje da bi nadmetanjem na dražbi mogla postići veću cijenu.Glavni razlog dolaska predstavnika njemačke i austrijske kompanije je pojašnjenje vladine namjere da iz prodaje izuzme dio infrastrukture koju bi koristila policija, vojska i sigurnosne službe.Ostaje otvoreno hoće li grčka kompanija OTE prodati 20 posto udjela što ga ima u srpskom Telekomu. Prema ocjeni upućenih odluka će ovisiti o postignutoj cijeni. OTE ima financijskih teškoća, pa iz prodaje Telekoma nastoji izvući što veću financijsku korist. O OTE-ovoj odluci ovisi koliki će dio kapitala prodati srpska vlada. Ako se OTE odluči prodati svoj udjel, onda će vlada ponuditi 31 posto kapitala, što će biti dovoljno da kupac postane većinski vlasnik.

Odluka

Čeka se OTE
Zbog odugovlačenja grčkog OTE-a, koji drži 20 posto Telekoma, da se izjasni rok za dostavljanje obvezujućih ponuda pomaknut je sa 20. veljače na 31. ožujka. Zbog toga će se poslovi u vezi s prodajom i naplatom protegnuti do ljeta, što će prinuditi vladu da izmjeni planove glede investiranja novca dobivenog prodajom u infrastrukturne objekte i vraćanje nepovoljnih inokredita.