Građani Hrvatske i nekih država istočne Europe, poput Poljske i Mađarske, koji su proteklih godina dizali kredite u švicarskim francima ili kredite vezane uz tu valutu, nisu jedini kojima je jačanje franka donijelo probleme. Snažan švicarski franak ne ide u prilog ni samoj Švicarskoj, a problemi vezani uz aprecijaciju te valute na površinu su isplivali tijekom prošlotjednog sastanka svjetskih gospodarskih čelnika u Davosu. Više od dvije i pol tisuće svjetskih dužnosnika i delegata tijekom pet dana konferencije obično je značilo dobru priliku za švicarski turizam, kroz prihode hotela, restorana i skijališta. Jaki franak pomrsio je račune turističkim djelatnicima koji sada očekuju najlošiju sezonu u proteklih deset godina. Prema izjavama turističkih dužnosnika koji promoviraju regiju u kojoj se održava redovan godišnji gospodarski forum “manje je gostiju, a oni koji dolaze ostaju kraće” nego je to bio slučaj prethodnih godina.

Sigurna luka
Prema pisanju Bloomberga švicarska turistička industrija gubi goste u korist susjednih Austrije i Francuske jer je jačanje franka dovelo do relativnog poskupljenja usluga u zemlji čokolade i satova. Iako su hoteli prošlog tjedna bili popunjeni, zaposlenici skijališta i trgovina svjedoče o “pustoši”.Švicarski franak u proteklih je godinu dana u odnosu na euro ojačao za 14 posto. Ta je valuta popularna “sigurna luka” u razdobljima ekonomske volatilnosti, a veća potražnja znači i njezinu aprecijaciju. To su na koži osjetili i hrvatski građani zbog vrlo stabilnog odnosa eura i kune, što znači da je franak jačajući u odnosu na euro jačao i u odnosu na kunu. Snažniji franak, pojednostavljeno, znači i da je potrebno odvojiti više kuna za kupnju te valute, a to se pak, konkretno, pretvara u više otplatne rate i anuitete kredita vezanih uz franak. Krajem prošle godine, 30. prosinca, franak je dosegnuo povijesni maksimum kad je tečaj dotaknuo razinu od 1,2402 franka za euro. Iako je od tada ponešto oslabio, daleko je od razina koje bi pogodovale švicarskoj ekonomiji. Predsjednik švicarske središnje banke Philipp Hildebrand je sredinom siječnja franak nazvao “velikim utegom” za gospodarstvo, a mjesec dana prije predviđao je “znatno” usporavanje gospodarskog rasta.

Gubitak središnje banke
Središnja banka je i objavila kako je zbog slabljenja eura smanjena vrijednost njezinih deviznih rezervi zbog čega se prošlogodišnji “gubitak” procjenjuje na rekordnu 21 milijardu franaka. Banka je inače sredinom 2010. napustila svoju borbu s jačanjem franka nakon što njezini potezi nisu doveli do dugotrajnijeg uspjeha. Thomas Flury, šef odjela za istraživanje deviznih tržišta u banci UBS, kaže kako se švicarska središnja banka “boji jačanja državne valute više nego druge središnje banke jer je to često odlučujući faktor za turizam”. Analiza koju je sredinom siječnja proveo Credit Suisse pokazala je da gotovo podjednak broj analitičara očekuje daljnje jačanje franka u idućih šest mjeseci kao i njegovo slabljenje. Snažan franak doveo je u konačnici do toga da se turistički djelatnici u Švicarskoj čak odlučuju i na fiksiranje cijena u eurima.