Kriza i nemiri u Egiptu, kao i svaka takva kriza, ostavili su ozbiljna traga na financijsko tržište. Ulagači traže sigurnije investicije jer se ne može znati koliko će nemiri trajati i hoće li se proširiti. Slijedom toga porastao je interes za američke obveznice, dok su istodobno “stradale” i hrvatske euroobveznice. “Američke obveznice u petak su dijelom zanemarile solidne ekonomske pokazatelje jer su nemiri u Egiptu i zabrinutost zbog prelijevanja krize na ostale države Bliskog istoka utjecali na povećanu averziju prema riziku te posljedično i potražnju za sigurnim utočištima”, izjavila je za Poslovni dnevnik Zrinka Živković Matijević iz Raiffeisen Consultinga. “Kod hrvatskih euroobveznica došlo je do širenja ‘spreadova’ potaknutog povećanom averzijom prema riziku”, dodala je Živković Matijević.

Rastući ‘spread’
Takozvani spread je razlika traženog prinosa za određene obveznice u odnosu na neko osnovno mjerilo, u ovom slučaju njemačke obveznice. Veći “spread” znači i veći rizik, odnosno znači da ulagači očekuju veću dobit za svoje ulaganje. Prema posljednjim podacima Raiffeisen banke, “spread” na hrvatske euroobveznice kreće se između 238 i 300 baznih bodova (2,38 i 3 postotka). “Spread” je ostao isti jedino na euroobveznicu koja dospijeva u ožujku, dok se na ostale četiri povećao. Uspoređujući sadašnje stanje, s onim od prije tjedan dana, “spreadovi” su se povećali između 14 i 36 bodova. Investitori očito uz ostale države u razvoju i Hrvatsku smatraju nešto rizičnijom, što znači da bismo pri idućem izdanju obveznica na međunarodnom tržištu i mi mogli platiti višu cijenu nego što je to bio slučaj donedavno. “U slučaju nastavka krize i njezina prelijevanja na ostale države u regiji očekujemo skuplje zaduživanje brzorastućih zemalja, ali i moguć negativan utjecaj na hrvatske obveznice. Navedeno je posljedica sklonosti investitora da u vrijeme nesigurnosti financijsku imovinu preusmjeravaju u relativno sigurnije financijske instrumente”, zaključuje Živković Matijević. S njezinim mišljenjem slaže se i glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić. Kaže kako bi daljnja eskalacija sukoba te proširenje njezina utjecaja vjerojatno dovela i “vidljivije utjecaje na cijenu zaduživanja na stranim tržištima kapitala”. No Šantić ističe i druge rizike. “Veći utjecaj od zbivanja u Egiptu imat će pritisci na rast kamatnih stopa i prinosa zbog jačanja inflatornih pritisaka te percepcija investitora o fiskalnim rizicima u Hrvatskoj. S druge strane pad prinosa na referentne njemačke državne obveznice bi uz zadržavanje slične premije rizika za Hrvatsku mogao rezultirati i blago nižim troškovima zaduženja za Hrvatsku”, napominje ekonomist Splitske banke.

Skaču i kamate
Svjetsko tržište novca žestoko je reagiralo na probleme u Egiptu. Kako piše Bloomberg, kamatne stope na tržištima novca zemalja u razvoju povećavaju se najvećom brzinom od 2008. godine. Središnje banke od Kine do Brazila povisile su troškove zaduživanja, dok banke ubrzano prikupljaju gotovinu zbog zabrinutosti kako će nemiri u Egiptu destabilizirati Bliski istok. Troškovi inozemnoga kreditiranja također su porasli. “Geopolitika je očito upozorenje za ulagače. Cijene nafte su skočile, što je još jedan razlog pritiska na kamatne stope”, kazao je David Cohen, analitičar Asian Economicsa, piše Bloomberg. Posljednji put kada su kamatne stope u brzorastućim zemljama rasle ovakvom brzinom bilo je u drugoj polovici 2008. godine kad su svjetska financijska kriza i rekordne cijene roba “gurnule” svijet u recesiju.

Utjecaj

Za sada izolirano
U ovakvim geopolitičkim krizama uobičajena reakcija tržišta je povećana potražnja za najsigurnijim oblicima ulaganja. “U takvim okolnostima uobičajeno raste vrijednost dolara, cijena zlata te američkih i njemačkih državnih obveznica”, kaže Zdeslav Šantić. Podaci s početka tjedna za sada ukazuju da su utjecaji nemira u Egiptu ostali poprilično izolirani. Pao je jedino kreditni rejting Egipta, objašnjava Šantić.