Priča o humskoj tvornici stakla počela je davne 1860. kada je njemački industrijalac Michael von Poschinger na katastarskom dobru Straža izgradio malu “glažutu” u kojoj su se proizvodile boce za punionicu mineralne vode u Rogaškoj Slatini. Tvornica se kroz desetljeća razvijala i širila te je izrasla u najveću tvornicu ambalažnog stakla u regiji. Nalazi se u Humu na Sutli na samoj granici Hrvatske i Slovenije. Straža je uvijek bila, a to je i danas, kažu u tvrtki, pokretač gospodarskog i društvenog razvoja Huma i okolice. Vetropack Straža postala je 1996. nakon što ju je preuzela švicarska Vetropack grupa.

Most između država
Staklenom ambalažom opskrbljuje ne samo hrvatsko tržište nego i susjedna tržišta Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije te Crne Gore i Makedonije, ali i ostalih zemalja jugoistočne Europe. Raskošan asortiman i Vetropackov standard usluga u području razvoja ambalaže, logistike i tehničke podrške čine Vetropack Stražu pouzdanim i kvalitetnim ponuđačem staklene ambalaže za industriju pića i prehrane. U prigodi obilježavanja 150. rođendana Vetropack Straže 2010. organizirano je otvaranje mosta koji je tvornički krug povezao sa skladištem gotove robe smještenim u susjednom Rogacu (Slovenija). Takva dislokacija posebnost je humske staklane kakvu ima doista malo kompanija u svijetu. Mostom su zapravo okrunjeni i uvijek dobri odnosi stanovnika s obje strane Sutle, a prvi su uz obljetnicu mostom prošli hrvatski predsjednik Josipović i njegov slovenski kolega predsjednik Türk. Planirajući visoku obljetnicu u Straži su 2008. realizirali nekoliko velikih projekata. Instalirana je nova peć za proizvodnju obojenog stakla čijom tehnologijom su stvoreni uvjeti za smanjenje emisija CO2, manju potrošnju energije i bolje radne uvjete zaposlenika.

Ulagač godine
Produljena je proizvodna hala, izgrađena su i natkrivena nova skladišta gotove robe. Ukupno je investirano 215 milijuna kuna. To je prepoznala i Agencija za promicanje izvoza i ulaganja pa je nagradu “Ulagač godine 2009.” u kategoriji novog ulaganja dodijelila Vetropack Straži.

Reciklaža

Staklo je proizvod prirode. Najvažnije sirovine su kvarcni pijesak, kalcit i soda. Međutim, staklo je moguće 100% reciklirati pa Vetropack za proizvodnju koristi prije svega otpadno staklo, čak i do 90% starog stakla završi za proizvodnju novih staklenki. Proces taljenja odvija se na 1580 stupnjeva. Staro se staklo može pretaliti nebrojeno puta a da pritom ne gubi na kvaliteti. Upotrebljava se kao vrijedna sirovina za proizvodnju nove staklene ambalaže. Od jedne tone otpadnog stakla, uz dodatak energije, dobit će se jedna tona novih staklenki. Godišnje proizvedu između 860 i 972 milijuna komada staklenki.