Inicijativu o tramvaju u Zagrebu 1887. potaknuo je francuski inženjer Gautier. Gradnja prve pruge započela je u svibnju 1891. od Mitnice u Vlaškoj ulici (današnji Kvaternikov trg) kroz Vlašku, Draškovićevu i Jurišićevu ulicu preko Jelačićeva trga te Ilicom do Vodovodne ulice (odnosno do pivovare) uz odvojak Kolodvorskom cestom (današnjom Ulicom Republike Austrije) do tzv. Južnoga (danas Zapadnoga) kolodvora, s odvojkom Frankopanskom i Savskom cestom do Savskog mosta. Već 5. rujna 1891. prometuje prvi konjski tramvaj. U deset zatvorenih i šest otvorenih (ljetnih) kola prevezlo se više od 20.000 Zagrepčana, odnosno gotovo pola stanovnika kojih je u to doba u Zagrebu bilo nešto više od 42.000. Utržak je predan Gradu u dobrotvorne svrhe.

Pet projekata
Prvi električni tramvaj krenuo je 1910. na istim trasama kojima je vozio i konjski tramvaj. Zagrebački električni tramvaj tek se 1916. oslobađa stranoga kapitala i prelazi u vlasništvo Gradske štedionice. Prvi domaći tip suvremenih tramvajskih kola pod vodstvom inženjera Mandla kao glavnoga konstruktora završen je 1951. godine. U ZET-u su izrađena tri prototipa, serijsku proizvodnju preuzela je tvornica Đuro Đaković iz Slavonskog Broda. Tijekom 1978. započinje gradnja tramvajske pruge preko Mosta mladosti za Novi Zagreb, dok je 1985. u promet puštena trasa od Savske ceste novom Horvaćanskom preko Jadranskog mosta i roto-raskrižja do Sopota, time je zatvoren prsten kroz Novi Zagreb. Skupština Trgovačkog društva ZET 2001. prihvatila je pet projekata od kojih je prvi uvođenje niskopodnih tramvaja u javni gradski prijevoz grada Zagreba. Prvi natječaj za 70 niskopodnih tramvaja vrijednih 160 milijuna eura raspisan je u prosincu 2001.

Niskopodni u 2005.
U travnju 2005. godine domaći konzorcij Crotram predao je prvi od naručenih 70 niskopodnih tramvaja. Ukupno su do 2010. godine proizvedena čak 142 niskopodna tramvaja. U 120 godina postojanja ZET je sa svojim konstruktorima razvijao prototipe tramvajskih vozila i motora, čiju su proizvodnju potom preuzele hrvatske tvrtke Đuro Đaković i Končar, oko kojiih je okupljen konzorcij Crotram.