Idući mjesec slavonskobrodski holding Đuro Đaković slavit će devedeseti rođendan. Osnivanje Prve jugoslavenske tvornice vagona, strojeva i mostova financirale su Prva Hrvatska štedionica u Zagrebu, Slavonija d.d. za industriju drva, Slavonsko trgovačko društvo ugljena Kauffman i drugovi te Tvornica za strojeve i željezničku opremu Kistarcs i Jugoslavenska banka.

Gradnja kotlova
S radom je tvornica počela 1922., a intenzivnom gradnjom radionica za gradnju mostova i lokomotiva tvornica se znatno proširila. Svjetska kriza krajem 1920-ih pogodila je tvrtku u Brodu, koja je bila prisiljena otpuštati zaposlene, a dodatan udarac bilo je i bombardiranje u Drugom svjetskom ratu kojim je uništeno više od 75 posto tvorničkih kapaciteta. U poslijeratnom razdoblju, uz obnovu, obavljane su aktivnosti na popravku vagona, lokomotiva i željezničkih konstrukcija. Tvrtka mijenja ime u Đuro Đaković – Industrija lokomotiva, strojeva i mostova Slavonski Brod, a nakon napuštanja sustava akumulacije i fondova te uvođenja kategorije dobiti dobila je i prostor za samostalnost u kreiranju poslovne politike, ali i suradnju sa stranim partnerima. Slijede izvozni poslovi po cijelome svijetu, ulazi se u suradnju s tvrtkom Babcock Wilcox, 1955. u Đuri Đaković proizvodi se prva dizelska lokomotiva. Tvrtka dobiva i angažman na rekonstrukciji postojećih i gradnji novih šećerana te tvornica cementa. Šezdesetih godina značajni su poslovi u gradnji kotlova, u čemu Đuro Đaković čak 1969. postaje najveći proizvođač kotlova Steambloc u svijetu, a jačaju i poslovi u proizvodnji tračničkih postrojenja. Ocjenjujući potrebnim zbog svjetskih kretanja, 1970. Đuro Đaković kreće u reorganizaciju pa se osnivaju radne organizacije unutar SOUR-a, unutar kojega su financijski povezane kroz Internu banku, tržišno kroz Inženjering, a razvojno kroz Institut “Đuro Đaković”.

Prodaja dionica
Nakon osamostaljenja Hrvatske tvrtka se ponovno reorganizira i prelazi u vlasništvo Hrvatskog fonda za privatizaciju koji postupno provodi prodaju dionica ili udjela u društvima tako da danas u Industrijskoj zoni Đuro Đaković posluju društva pod istim imenom te nisu više u vlasništvu Đuro Đaković Holdinga. Grupaciju Đuro Đaković čine Đuro Đaković Holding kao matica i sedam tvrtki u kojima je Holding većinski vlasnik.