Među pedesetak žena koje su autobusom prevozili do ovog pograničnog grada da bi ih deportirali u Meksiko isticala se Inez Vasquez. U osjetljivom osmom mjesecu trudnoće pokušala se uputiti na sjever, čak je ponijela i škare da u slučaju da putem rodi može prerezati pupkovinu.

“Samo želim bolji život”, izjavila je nakon što je granična patrola pronašla nju, supruga i sinčića skrivene u grmlju blizu granice u Arizoni.Nova velika bitka oko useljeništva vodi se zbog djece useljenika koja rođenjem automatski dobivaju državljanstvo kao i sva djeca rođena u Americi. To je pravo utemeljeno na 14. amandmanu američkog Ustava, a žestoki protivnici imigracije žele ga ukinuti jer velik broj useljenika dolazi na ovu stranu granice kako bi se ovdje rodilo, kako pogrdno kažu, njihovo “usidreno potomstvo”. Stvarnost je ipak složenija. Naime, iz bolnica javljaju da brojne useljenice dolaze roditi u SAD s vizom te da zakonski ulaze u zemlju jer žele bolju zdravstvenu skrb. Rijetke su žene poput Inez Vasquez, koje su spremne za porod u pustinji.Ipak, u Arizoni je predložen zakon koji bi policiji omogućio da pritvara ilegalne useljenike, ali je trenutno zapeo na sudu, a zakonom bi ta savezna država postala prvak u ponovnom definiranju pojma Amerikanac. Zakonodavstvo u Arizoni želi se priključiti drugim saveznim državama koje se ne žele upuštati u bolan proces izmjene Ustava. Naime, razmatraju uvođenje dviju vrsta izvoda iz matične knjige rođenih jedne za djecu građana, a druge za djecu ilegalnih useljenika.Smatra se da bi takav potez doveo do bujice sudskih tužbi.“Ne radi se o pretjeranom i ekstremističkom potezu kako se priča”, kaže John Kavanagh, jedan od predlagača ovog zakona.Većina stručnjaka za američki Ustav ideju o izvodima iz matične knjige rođenih smatra očito neustavnom. “Ovo je političko kazalište, a ne ozbiljan pravni postupak”, tvrdi Gabriel Chin, profesor prava na Sveučilištu u Arizoni.

Dvadesetčetvorogodišnja Laura Gomez ne razumije se u pravne teorije. U Arizonu je iz Meksika došla prije pet godina dok je bila trudna, a trenutno čeka drugo dijete. No, kao i sve druge trudnice koje u Arizoni žive bez papira, sa strepnjom prati razvoj događaja.“Nije pošteno da se pravila mogu samo tako promijeniti”, kaže Laura.Iako ih nazivaju “usidrenim potomstvom”, djeca ilegalnih useljenika koja su rođena u SAD-u ne mogu spasiti svoje roditelje od deportacije. Tek kad navrše 21 godinu mogu podnijeti zahtjev za sponzoriranjem roditelja kako bi ostvarili status zakonitih useljenika. Istraživanje koje je u kolovozu objavila organizacija Pew Hispanic Center pokazalo je da je u 2008. godini rođeno 340.000 djece ilegalnih useljenika te da su odmah dobili državljanstvo. U travnju je Duncan Hunter, republikanac iz Kalifornije i zastupnik u Kongresu, uzburkao javnost kontroverznim prijedlogom da djecu ilegalnih useljenika treba deportirati s roditeljima dok se ne promijeni politika o pravu na državljanstvo rođenjem.Zagovaratelji prava useljenika tvrde da takve mjere potiče netolerancija. “Ti se ljudi nazivaju domoljubima, ali odabiru one dijelove Ustava koji im odgovaraju”, kaže Lydia Guzman, aktivistica za prava Latinoamerikanaca iz Phoenixa. “Šire strah i ponašaju se kao lakrdijaši.” Stručnjaci koje se bave migracijom tvrde da je glavna motivacija za dolazak u SAD bolje plaćen posao, a ne papiri koje će djeca dobiti. S time se slaže i Inez Vasquez. Iako joj željela da se dijete rodi u SADu, njezinu je obitelj na dolazak ovamo nagnala nada u bolju gospodarsku budućnost, s papirima ili bez njih. “Pokušat ću ponovno ući u SAD nakon što se beba rodi”, dodaje.

Marc Lacey