Europski politički lideri na Svjetskom gospodarskom forumu u švicarskom gradu Davosu čvrsto su branili euro. Njemačka kancelarska Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy uvjeravali su kako je euro stabilan te kako niti jedna članica eurozone neće napustiti tu valutu, iako se u posljednje vrijeme sve češće priča o tome. Posljednja koja je branila europsku politiku bila je francuska ministrica financija Christine Lagarde. Čelni čovjek banke Barclays Bob Diamond poručio je kako je kriza u Europi oslabila, no iz akutnog stanja postala je kronična. Toj tezi suprotstavila se upravo Legarde kazavši kako se povjerenje tržišta u eurozonu polako vraća, što je dokazao izuzetno veliki interes ulagača za obveznice Europskog stabilizacijskog fonda (EFSF). Iako je Ledarde optimistična, “obrana” eura, odnosno kraj problema, još se ne nazire.

Apel bankara
Još na početku foruma, u četvrtak, čelni ljudi najvećih svjetskih banaka apelirali su na još agresivniji način gašenja krize u Europi. U petosatnoj diskusiji, oko 40 izvršnih direktora američkih, europskih i azijskih banaka zaključili su kako vlade u Europi moraju prihvatiti model “šoka i straha” prema dužničkoj krizi. Među preporukama bankara bio je i prijedlog pokretanja masivnog programa otkupa neotplaćenih državnih obveznica koje su izdale problematične zemlje na periferiji Europe. Jedan od direktora kazao je kako bi takav program mogao biti težak 200 milijardi eura. Njemačka kancelarka Merkel naglasila je dan kasnije kako eurozona treba još snažniju zajedničku ekonomsku politiku te kako “slabije” članice europske monetarne unije moraju smanjiti proračunske deficite te još više raditi na vraćanju izgubljene konkurentnosti. Francuska ministrica Legarde i njezin njemački kolega Wolfgang Schäuble, obećali su, pak, donošenje novih rješenja. Schäuble je rekao kako će eurozona donijeti zaključke o posljedicama krize koja je pogodila Europu u posljednjih 18 mjeseci i “izraditi instrumente obrane cijele euro zone”.

Naučili na pogreškama
Istaknuo je kako će ove mjere biti dovoljne za izbjegavanje novih valutnih šokova čime je indirektno odgovorio Diamondu i njegovoj tezi. Legarde je dodala kako su i Francuska i Njemačka naučili na pogreškama iz 2005. godine kada su blokirali pokušaje Europske komisije koja ih je htjela kazniti zbog previsokog proračunskog deficita. Pored svih obećanja političkih lidera, još uvijek postoji velika zabrinutost financijskog sektora. Glavno njihovo pitanje je hoće li se financijska kriza ponovno rasplamsati. Neodlučnost političkih lidera i nedostatak brze i konkretne akcije godinama predstavljaju velike probleme. Ideja iza ogromnog fonda koji bi otkupljivao obveznice, a imao bi veliku pomoć banaka, jest pokazati kako postoji velika snaga koja će demonstrirati europsku usredotočenost u zauzdavanju krize. Taj potez zasigurno bi smanjio potencijalne gubitke europskih banaka koje u svojim portfeljima drže dužničke papire zemalja koje imaju financijskih problema kao što su Grčka, Irska i Španjolska. Razgovori oko prijedloga proširenja pomoći trebali bi biti zaključeni u ožujku, no teško je vjerovati da će se takav program i realizirati.