Nakon dugih godina mučnog stečaja nad tvornicom čarapa Sloboda Samobor, sutkinja Vesna Malenica napokon je zaključila stečajni postupak. Iako se propala tvrtka u zadnjih godinu dana uspjela domoći novca na osnovu nekih dugovanja od Name i Jadran tekstila, tim je iznosom podmireno samo 0,64 posto ukupnih tražbina vjerovnika Slobode.

Mijenjali vlasnike
Naime, od te dvije tvrtke u stečajnu masu tvornice čarapa pristiglo je 89.600 kuna. Dijelom tog iznosa, točnije sa 17.100 kuna, podmireni su troškovi stečajnog postupka, dok je ostatak od 72.500 kuna praspoređen na vjerovnike, što je ustvari tek kap u moru, s obzirom da utvrđene tražbine vjerovnika iznose oko 11,3 milijuna kuna. Svi vjerovnici na koncu su se složili s izvješćem stečajnog upravitelja iz kojeg je vidljivo da nema neunovčenih predmeta iz stečajne mase te su se usuglasili da se zatvori stečajni postupak.Tvornica čarapa koja je s poslovanjem počela još davne 1974. godine još je prije točno dvadeset godina po prvi put završila u stečaju, a od tada je vlasnike mijenjala “kao čarape”. Poduzetnici Ante Puljić i Vlado Mrčela, prodali su je 1991. godine Ivici Papešu, poznatom ugostitelju, koji je široj javnosti poznat kao vlasnik tih godina iznimno popularnog zagrebačkog kluba The Best. Nakon toga je u vlasničku strukturu, a navodno se radi o samo jedan posto, došla Tatjana Žužul, supruga bivšeg ministra vanjskih poslova i hrvatskog veleposlanika u Sjedinjenim Državama, Miomira Žužula. Za direktora je u toj vlasničkoj garnituri postavljen, Boris Žužul, brat tada vrlo moćnog Miomira. Ipak, nikakava značajnija proizvodnja nije pokrenuta i tvrtka je ponovno završila u stečaju. Propast Slobode prije tri godine postala je i predmet opsežne policijske istrage, koja je okončana optužnicom. Upravo sljedećeg mjeseca trebalo bi po prvi puta započeti suđenje u kojem se Borisa Žužula, Tatjanu Žužul, nekadašnju financijsku direktoricu Slobode Javorku Babić te Ivicu i Darija Pepeša tereti da su iz čarapane izvukli 6,7 milijuna kuna, a državu krivotvorenjem poreznih prijava oštetili za dodatnih 2,2 milijuna kuna.

Tvrtka kao bankomat
Prema tužiteljstvu Tatjana Žužul se okoristila s tvorničkih 550.000 kuna. Tu je svotu, naime, Sloboda kao kredit dobila od banke, no novac nije uložen u poslovanje već je poduzetnici isplaćen kao kratkoročna pozajmnica, koju ona nikada nije vratila. Osim toga preko fiktivnih poslovanja s IDIS-om “pokrivali” su se neki transferi novca čime je tvornica potpuno uništena, a iza nje je ostalo više od 11 milijuna kuna dugova, dok je dvjestotinjak zaposlenika završilo na burzi.

Složeni odnosi

Propali Zagrepčanka i IDIS
U složenim poslovnim odnosima, isti prostor sa čarapanom dijelile su i tvrtke IDIS i Zagrepčanka, koje su također ugasile svoje poslovanje. Nekadašnji tvornički ponos okolice u jednom je trenutku, nakon prestanka proizvodnje, kreditirao i Grad Samobor.