Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Zanimaju li bilo koga vječni gubitaši?

Autor: Marija Brnić
25. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

HFP nudi na prodaju tvrtke za koje bi uspjeh bio da se pojave ikakvi kupci, a plan privatizacije ne sadrži ni grubu procjenu koliko bi se moglo dobiti prodajom te imovine

Posljednji plan privatizacije kojeg je donio Hrvatski fond za privatizaciju prije svog skorog gašenja, a kojeg će idućih dana još potvrditi i Vlada Jadranke Kosor, u startu je ohladio sva velika očekivanja koja su potaknule brojne najave iz državnog vrha.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

I dalje se operira s istim kompanijskim imenima koja će se nuditi tržištu, mahom dugogodišnjim gubitašima za većinu kojih se, sudeći po iskustvu iz dosadašnjih pokušaja, uspjehom može smatrati da se pojave zainteresirani kupci. Na tržištu najpriželjkivanije kompanije za stavljanje na privatizacijski bubanj i dalje nisu na listi, od Janafa i Croatia osiguranja do Hrvatske poštanske banke ili ACI marina. Oživljavanju tržišta kapitala država će nastojati pomagati daljnjim plasiranjem manjinskih dioničkih paketa kroz dražbe koje se održavaju na Zagrebačkoj burzi, a zacrtana je tek mjesečna dinamika. Ovisno o realizaciji određenih imovinskih ili pravnih procesa, u prodaju će se eventualno pustiti još poneko poduzeće iz portfelja, dok se, primjerice, nekretnine u vlasništvu države uopće ni ne spominje u novom privatizacijskom ciklusu. No, za razliku od dosadašnjih planova privatizacije kojima se utvrđuje operativne aktivnosti HFP-a i njegove nasljednice Agencije za upravljanje državnom imovinom, ovogodišnji je plan s obzirom na gospodarsku situaciju u zemlji morao biti ozbiljniji dio šire strategije države kojom cilja na gospodarsko ozdravljenje i osmišljava poticanje razvoja.

Posljednji plan privatizacije kojeg je donio Hrvatski fond za privatizaciju prije svog skorog gašenja, a kojeg će idućih dana još potvrditi i Vlada Jadranke Kosor, u startu je ohladio sva velika očekivanja koja su potaknule brojne najave iz državnog vrha.

I dalje se operira s istim kompanijskim imenima koja će se nuditi tržištu, mahom dugogodišnjim gubitašima za većinu kojih se, sudeći po iskustvu iz dosadašnjih pokušaja, uspjehom može smatrati da se pojave zainteresirani kupci. Na tržištu najpriželjkivanije kompanije za stavljanje na privatizacijski bubanj i dalje nisu na listi, od Janafa i Croatia osiguranja do Hrvatske poštanske banke ili ACI marina. Oživljavanju tržišta kapitala država će nastojati pomagati daljnjim plasiranjem manjinskih dioničkih paketa kroz dražbe koje se održavaju na Zagrebačkoj burzi, a zacrtana je tek mjesečna dinamika. Ovisno o realizaciji određenih imovinskih ili pravnih procesa, u prodaju će se eventualno pustiti još poneko poduzeće iz portfelja, dok se, primjerice, nekretnine u vlasništvu države uopće ni ne spominje u novom privatizacijskom ciklusu. No, za razliku od dosadašnjih planova privatizacije kojima se utvrđuje operativne aktivnosti HFP-a i njegove nasljednice Agencije za upravljanje državnom imovinom, ovogodišnji je plan s obzirom na gospodarsku situaciju u zemlji morao biti ozbiljniji dio šire strategije države kojom cilja na gospodarsko ozdravljenje i osmišljava poticanje razvoja.

Takve poteze čine sve zemlje koje prolaze kroz duboku ekonomsku krizu. Grčka je prije mjesec dana usvojila ambiciozan program privatizacije s ciljem da se u državni proračun ubrizga sedam milijardi eura i time pomogne u sučeljavanju s financijskom krizom. Njihov plan uključuje, primjerice, i prodaju državnih udjela u željezničkim i transportnim tvrtkama, zračnoj luci u Ateni, vodoopskrbi i komunalnim službama, poštanskoj službi, pa čak i državnoj lutriji. Sličan koncept prihvatila je i Španjolska, a i vlada Rusije usvojila je trogodišnji plan o prodaji državne imovine ukupne vrijednosti 32 milijarde dolara kako bi se popunio manjak u proračunu i primamilo ulagače u zemlju, te tako potaknuo oporavak.Hrvatski plan privatizacije za 2011. godinu pak ne sadrži niti grubu procjenu koliko sredstava bi se prodajom imovine koju će se ponuditi na prodaju moglo ostvariti. Iz izjava premijerke Kosor da će se u Banskim dvorima tek razmatrati hoće li se u prodaju staviti neka od javnih poduzeća poput Hrvatskih šuma ili Hrvatskih voda, što je u jednom intervju sugerirao njezin savjetnik Borislav Škegro, može se zaključiti da nije nemoguće da će se privatizacija odvijati i mimo ovog plana. No, u trenucima kada se raspolaganje državnom imovinom nastoji objediniti, time se dodatno pojačava dojam koji budi i plan privatizacije, da se propušta osmišljeno upravljanje državnim resursima i razvojem Hrvatske.

Autor: Marija Brnić
25. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close