Usporedno s polaganim rastom globalne zabrinutosti oko inflacije Europska središnja banka (ECB) signalizirala je da bi mogla u budućnosti podići novčane kamatne stope usprkos tome što pojedine države još uvijek osjećaju ozbiljne posljedice dužničke krize. Jean-Claude Trichet, predsjednik ECB-a, je u intervjuu Wall Street Journalu upozorio da se inflacijski pritisci u eurozoni moraju pažljivo pratiti.

Trichet je također upozorio vodeće ljude središnjih banaka da pripaze kako se rastuće cijene hrane i energije ne bi ‘udomaćile’ u svjetskoj ekonomiji. “Sve središnje banke, u razdobljima poput ovog, kad postoji prijetnja inflacije koja dolazi iz cijena roba i sirovina, moraju biti vrlo oprezne kako se ne bi pojavile dodatne posljedice” na domaće cijene, kazao je Trichet za Wall Street Journal. Uz najave poskupljenja hrane na svjetskoj razini, pritisak na rast stope inflacije stvara i rast cijena sirovina. Velika brzorastuća gospodarstva, poput Kine i Brazila, bilježe rast cijena na vlastitim tržištima, a njihova snažna potražnja za sirovinama i robama na svjetskom tržištu dovodi i do rasta cijena koji se onda prelijeva i na druge države.Iako daleko od tih velikih tržišta, posljedice takvog trenda osjeća i Hrvatska. Analitičari Raiffeisen banke (RBA) u svojoj najnovijoj publikaciji ističu da je Hrvatska lani imala najnižu inflaciju još od provođenja Stabilizacijskog programa 1993. godine.

Uvozna orijentiranost
Prosječna stopa inflacije lani je iznosila 1,1 posto, a u RBA to tumače slabim pritiscima “s obzirom na nisku domaću potražnju”. Zbog toga, tvrde analitičari Raiffeisena, trgovci i proizvođači “nisu uspjeli svoje povećane troškove prebaciti na krajnje potrošače”.No, ova bi godina mogla donijeti višu inflaciju zbog oporavka svjetskog gospodarstva što bi trebalo dovesti do daljnjeg rasta cijena energije. “S obzirom na uvoznu orijentiranost i energetsku ovisnost domaćeg gospodarstva (..) doći će do rasta drugih sastavnica indeksa potrošačkih cijena, poput prometa i stanovanja”, stoji u RBA analizi. Stručnjaci te banke tako predviđaju da bi “prosječna godišnja stopa inflacije mogla premašiti 3%” u ovoj godini.

Smirenje krajem godine
Alarmno zvono u Europi nedavno je aktivirala vijest da je stopa inflacije u prosincu u eurozoni skočila na 2,2 posto, sa 1,9 posto koliko je iznosila u studenom. To je bilo prvi puta u posljednje dvije godine da je inflacija premašila tzv. ciljanu razinu od dva posto kojoj teži ECB. Neki analitičari očekuju da bi ona u idućih nekoliko mjeseci mogla dosegnuti i 2,5 posto, no Trichet je već ranije najavio da se očekuje smirivanje rasta cijena u drugom dijelu godine.Iako se upozorenje iz ECB-a može smatrati preuranjenim ili ishitrenim, problemi koji muče niz država eurozone govore u prilog tezi da oprez nije suvišan. Grčka i Irska svojim mjerama štednje ne ostavljaju puno prostora za monetarne i fiskalne manevre, a visoka stopa nezaposlenosti s druge strane dodatno opterećuje ekonomije Europe. Bilo kakvi dodatni izgledi da bi se inflacija od desetak posto iz Brazila i nešto nižih pet posto iz Kine mogla preseliti u ostatak svijeta, objašnjava zašto Trichet “puše na hladno”.