Niste zadovoljni ponudom stambenih kredita i smatrate da su uvjeti nepovoljni pa ga, ponukani izmjenama deviznog zakona, želite podići u jednoj od zemalja EU?

Unatoč najavama da će od 2011. hrvatski građani kredite moći podići i izvan granica, čini se da to ipak neće biti jednostavno niti se domaće banke trebaju bojati odljeva klijenata. Banke u inozemstvu koje smo priupitali, a koje nemaju podružnice u Hrvatskoj, ne žele kreditirati klijente koji nemaju stalno prebivalište u pojedinoj zemlji. “U skladu s poslovnom politikom Abanke, stambeni krediti se odobravaju klijentima i neklijentima banke koji imaju stalno prebivalište u Republici Sloveniji i državljani su Republike Slovenije, a predmet kreditiranja je nekretnina na području Slovenije”, kažu u Abanci. “Iznimke mogu biti stranci (ne-državljani naše države) koji sklapaju ugovor s bankom za kupnju nekretnine isključivo u Sloveniji. Ostale uvjete poslovanja s takvim osobama utvrđuju se individualno”, rekli su Poslovnom dnevniku u slovenskoj Abanci.

Odgovor na istom tragu stigao nam je iz austrijskog Bawaga. “Nažalost, ne financiramo projekte onih koji nemaju prebivalište u našoj zemlji, bilo da se radi o privatnim ili pravnim osobama”, kažu u toj austrijskoj banci. Čelnik talijanskog UniCredita za srednju i istočnu Europu Gianni Franco Papa objasnio je otkuda nezainteresiranost banaka da kreditiraju klijente u drugim državama iako regulativa to omogućava. “Klijentu nije lako ostvariti poslovni odnos u banci u drugoj zemlji. Kad su u pitanju stambeni krediti, tu je rizik hipoteke i poznavanja klijenta…“, istaknuo je Papa. Kamatne stope na stambene kredite u zemljama EU niže su u prosjeku oko dva posto nego oni koje nude poslovne banke u Hrvatskoj. Iako je izmjenama deviznog zakona od ove godine ukinuta zabrana štednje i kreditiranja u bankama izvan Hrvatske, čini se da se niti štednja neće tako brzo preliti van granica jer je zbog nižih kamata na depozite, klijentima ta opcija neisplativa. Kod kredita pak, situacija je obrnuta i banke su te koje nemaju interesa zbog kompliciranije provjere rizičnosti klijenta i mogućnosti da vrati kredit. Bankari upozoravaju da je i među zemljama EU vrlo malo prekograničnog kreditiranja jer klijenti zbog instrumenata osiguranja kredit traže u zemlji gdje primaju plaću.

Stambeni krediti

Polovica svih kredita
Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je krajem studenog iznos odobrenih kredita hrvatskim građanima dosegnuo 120,6 milijardi kuna. Iako je kreditiranje u posljednje dvije godine znatno usporeno, stambeni krediti i dalje bilježe rast te su dosegnuli 56,1 milijardu kuna te činili su gotovo polovicu svih kredita građanima