Najveći izazov koji regija jugoistočne Europe donosi bankarima jest kako se vratiti na stare stope rasta iako je regija manje rizična nego neke zemlje eurozone, rekao je novi čelnik CEE regije UniCredita Gianni Franco Papa u srijedu na konferenciji Euromoney u Beču.

“Regija ima potencijal za bankarstvo iako je fokus na rastu troškova rezervacija. Nakon krize nastavit će se napredak iako uz sporiji rast”, rekao je Papa. Najveći izazov pred regijom je vratiti se na prijašnje stope rasta koje će biti dugoročno održive te stoga sve zemlje moraju poraditi na konkurentnosti, poruka je UniCredita. S bankarskog aspekta, u regiji i dalje postoji velik potencijal, ali bit će potrebno revidirati model poslovanja. Prije krize zemlje su se odlikovale visokom likvidnošću i niskim rizikom, a postkrizno razdoblje donosi više troškove rizika i skuplje financiranje, uz sporiji rast kredita. U sferi loših kredita, ovisno o zemljama, oni će vrhunac dosegnuti krajem 2010. i u prvom tromjesečju 2011. godine, što je znak da se situacija stabilizira, kaže Papa. “Tijekom krize moraju se rezati troškovi, usmjeriti na učinkovitost, no to ne stoji u dugom roku jer se ne smije zaboraviti investicijska strategija”, kaže Papa. UniCredit velik potencijal rasta vidi kod tvrtki, a fokusirat će se na male i srednje tvrtke. “Vrlo smo dobro pozicionirani u Hrvatskoj, a Zagrebačka banka je najveća banka u Hrvatskoj”, kaže Papa ističući UniCreditovu stratešku fokusiranost na hrvatsko tržište. Na pitanje o mogućem snižavanju kamatnih stopa na kredite, Papa kaže: “Jednom ćemo biti u mogućnosti smanjiti troškove kreditiranja. No dok se ne smanji rizik zemlje, to neće biti moguće.“

Unicredit

Čak 900 novih poslovnica
Gianni Franco Papa, novi čelnik CEE regije u UniCreditu, ističe da je za talijansku bankarsku grupaciju regija srednje i istočne Europe ključni izvor profitabilnosti. Banka se stoga namjerava okrenuti većoj alokaciji kapitala u regiju, kao i maksimizaciji profita u poslovanju s građanima. Planira se i otvaranje čak 900 novih poslovnica; po 300 u Turskoj i Rumunjskoj, 100 u Mađarskoj i ostatak u drugim zemljama, usporedno s razvojem ostalih distribucijskih kanala.