Banke su Financijskoj agenciji isporučile sve nenaplaćene tražbine, pa i one koje su doslovno mrtve jer ih vjerovnici godinama nisu mogli naplatiti. Tu mogućnost u okviru prenošenja provedbe ovrhe na novčanim tražbinama s banaka na Financijsku agenciju ne negira niti Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka. No, kaže da su banke radile ono što su morale po Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. “Jesu li to mrtve ili žive ovrhe, nije stvar banaka. Zakon je odredio bankama da sve ovrhe prenesu na Finu”, kaže Bohaček.

Banke ne bi poslale Fini sve ovrhe započete po starom Ovršnom zakonu – nego bi ih provele kao što to navodi novi Ovršni zakon u članku 338., da Ministarstvo financija nije tako odredilo u Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Budući da je taj propis lex specijalis banke su Fini iskrcale u paketu od 730.000 osnova za plaćanje po svemu sudeći i oko 500.000 starih neprovedivih ovrha. Odnose se na tražbine koje vjerovnici godinama neuspješno potražuju, a tu je i 12 milijardi kuna dugova tzv. fantomskih tvrtki. Pored problema velikog posla koji Finu trenutačno guši, uglavnom ga neće imati od koga naplatiti jer trošak ne može svaliti na vjerovnike, a dužnici sredstava na računima godinama nemaju. Ekonomski apsurd posljedica je pravnog, tvrdi i odvjetnik Mićo Lubenko koji smatra da se statistički iskrivljeno prikazuje broj ovrha. “Članak 180. Ovršnog zakona je predvidio da se obustavljaju ovrhe koje nisu 6 mjeseci namirene, a on je snazi do kraja 2011. Banke dosad nisu obustavljale ovrhe jer od sudova nisu dobivale takva rješenja. Može se zaključiti da je Fina dobila veliki broj bespredmetnih ovrha jer ni sami dužnicu nisu imali interes tražiti obustavu ovrha mada im Ovršni zakon to omogućuje”, kaže on.