Što biste učinili kad bi se vaš novčanik teže otvarao pri kupnji ili ukoliko tom kupnjom prekoračujete zadani kućni budžet? Biste li dvaput promislili o tome kamo vaš novac odlazi?

Dizajner proizvoda sa sveučilišta MIT koji je osmislio probni prototip takve lisnice smatra da je gore navedeno istina i možda je na pravom tragu. Jedan razlog zašto ljudi previše troše ili se ne uspijevaju držati zadanog proračuna jest činjenica da novac postaje apstrakcija u društvu koje je sve više bezgotovinsko. Kreditne kartice omogućuju nam trenutno zadovoljenje, ali ne i trenutne posljedice. Prema istraživanjima, bolnije je plaćati novčanicama, pa na taj način manje trošimo.Još jedan čimbenik sprječava osobe da budu uzorni financijski građani (osim, naravno, okolnosti poput nezaposlenosti).Ljudi su općenito stravično loši kad se trebaju držati plana. Kad se držimo proračuna osjećamo se kao da smo na dijeti. A često ne uspijevamo odraditi niti jedno niti drugo iz istog razloga: previše se usredotočujemo na ograničenja, a nedovoljno na zabavu. Stoga nije iznenađenje kad kasnije postanemo neumjereni jer kao da nadoknađujemo za nepotrošene dolare ili neunesene kalorije. Prema web stranici za praćenje novca Mint.com, primarni ciljevi gotovo pola milijuna korisnika su otplata duga, stvaranje crnog fonda i štednja za mirovinu. Stručnjaci za novac i psihologiju tvrde da se prava bitka odvija na polju premošćivanja jaza između dobrih namjera i ljudske prirode. Kad je svaki dolar važan, kako postići nešto za što niste nužno spremni i opremljeni? Vjerojatno će proći još neko vrijeme prije nego što ovaj pametni novčanik dođe u trgovine (usred novčanika nalazi se šarka koja je spojena na vaš tekući račun putem Bluetooth poveznice s mobitelom, pa se tako novčanik teže otvara kad potrošite određenu količinu novca na računu).Izumitelj John Kestner kaže da želi spustiti maloprodajnu cijenu lisnice na 60 dolara kako bi “izbjegao očitu ironiju”.

Najbolja strategija štednje jest uopće ne razmišljati o njoj kao o štednji. Umjesto toga, zadajte si široke ciljeve i prema njima automatizirajte svu štednju i prioritete kad god možete.“Samokontrola je sjajna stvar, ali jednostavno nije dovoljna”, smatra Meir Stratman, profesor financija na sveučilištu Santa Clara u Kaliforniji koji se bavi bihevioralnim financijama.Počnite osvješćivanjem vlastite potrošnje tako da zabilježite sve što kupujete u notes, tablicu ili na internetsku stranicu. Zatim, dajte svom planu potrošnje neku svrhu; to je proračun s ciljem, a najuspješniji ciljevi su obično štednja za odmor ili putovanje, ili kupnja nekretnine.“Da bi došlo do održive promjene, mora postojati neka vrsta pozitivne motivacije”, tvrdi Amanda Clayman, financijska terapeutkinja iz New Yorka. Ona kaže da ljudi običavaju postaviti neostvarive ciljeve koji se ne uklapaju u njihov životni stil.“Mi želimo da nam u konačnici novac bude energetski izvor”, objašnjava Amanda. “Trebao bi nam pomoći da dođemo nekamo ili nešto uradimo.”Jedan način kontroliranja potrošnje jest takozvano mentalno računovodstvo – podijelite novac u zasebne mentalne račune prema kojima se odnosite drugačije.Najjednostavniji način kako postaviti taj sustav, predlažu stručnjaci, jest da svoj prihod stavimo na odijeljene račune ili podračune.Razmislite i o tome da krenete od kraja, jer biste time mogli pojednostaviti stvari: umjesto da izradite pretjerano detaljni proračunski plan, prvo odlučite koliko biste željeli uštedjeti za mirovinu i ostale ciljeve, a zatim odredite što vam preostaje nakon što taj iznos oduzmete.Ako želite ograničiti potrošnju, počnite s nekoliko velikih kategorija u kojima možete promijeniti najviše.

Tara Siegel Bernard