Tridesetak domaćih banaka je do kraja studenog prošle godine zaradilo 3,53 milijarde kuna. Pokazuju to najnoviji podaci središnje banke iz kojih se vidi da bankama profiti i dalje padaju, a vrhunac lošeg trenda tek se očekuje. U odnosu na isto razdoblje 2009. dobit banaka bila je gotovo osam posto niža. No pad je još veći u usporedbi s ranijim godinama.

Primjerice, dobit do kraja studenog u 2008. u domaćim bankama bila je za gotovo milijardu kuna viša nego u 2010. godini. “Rezultati banaka bolji su nego što sam očekivao, no pravo pogoršanje poslovnih rezultata tek slijedi. To se prije svega odnosi na plasmane malim i srednjim poduzetnicima koje su banke refinancirale i vremenski pogurale prema naprijed”, kaže ekonomist Damir Novotny, inače bivši član Savjeta HNB-a. On očekuje da će se prava slika stanja u bankarskom sektoru jasno vidjeti ove godine kad isteknu reprogrami i započne proces otplate kredita. “U idućih godinu-dvije dobit banaka znatno će se smanjiti, banke će taj udar djelomično amortizirati snižavanjem kamata na štednju, odnosno nabavne cijene novca, no čak i uz smanjene profite profitabilnost banaka ostat će relativno dobra”, kaže Novotny. Negativan trend izravna je posljedica gospodarske krize i recesije i tek najnoviji podaci o gospodarskom kretanju ukazuju na moguće “svjetlo na kraju tunela”. BDP je u trećem tromjesečju bio 0,2 posto viši nego godinu prije što je tek slaba nada da će uslijediti i brži rast.

No jednom kad i krene konkretan oporavak, banke će taj efekt osjetiti za šest do devet mjeseci koliko je potrebno da se blagonakloni trendovi u realnom sektoru preliju u financijski. Podaci HNB-a ukazuju na blagi rast kreditne aktivnosti. Iznos odobrenih kredita krajem studenog dosegnuo je 265,8 milijardi kuna. U godinu dana ti su krediti povećani za pet posto, no većina povećanja dolazi iz rasta odobrenih kredita poduzećima koji su povećani za sedam posto. Istodobno su krediti građanima povećani dva posto i to zahvaljujući rastu stambenoga kreditiranja. Podaci HNB-a ne otkrivaju je li rast kredita posljedica refinanciranja starih kredita ili je riječ o “svježem” kreditiranju. Kako se može pretpostaviti da je, posebno u slučaju kompanija, riječ uvelike samo o refinanciranju starih obveza, rast kreditiranja vjerojatno ne znači i zahuktavanje gospodarske aktivnosti. Nezavidnu situaciju s kreditima donekle “spašavaju” depoziti. Ukupni depoziti u godinu dana porasli su za 6,1 posto na 268,6 mlrd. kuna, najviše zahvaljujući oročenim depozitima stanovništva.