Iako je dionica najveće hrvatske naftne kompanije uoči Božića preskočila granicu od 3000 kuna, a prvoga trgovinskog dana nove godine dosegnula čak 3210 kuna, analitičari njezinu ciljanu cijenu drže znatno ispod te razine.

Stručnjaci austrijskih bankovnih grupacija Erste i Raiffeisen nisu u posljednja dva tjedna promijenili ciljanu cijenu unatoč snažnoj potražnji koja je gurnula tržišnu vrijednost te dionice. Prema posljednjem tjednom izvještaju Erste grupe, objavljenom u ponedjeljak, ciljana cijena Inine dionice za idućih 12 mjeseci iznosi 2200 kuna. Sadašnju preporuku “kupiti” Erste je promijenio krajem rujna prošle godine s dotadašnjih “akumulirati”. Tada je tržišna cijena Inine dionice iznosila 1639,99 kuna. Uzme li se u obzir Ersteova kategorizacija, omjer tržišne i ciljane cijene sada sam po sebi nameće preporuku “prodati”. Ako tržišna cijena dionice premašuje ciljanu cijenu za više od 10 posto, Erste Group tada daje preporuku “prodati”. Budući da je ciljana cijena Inine dionice 30 posto manja od tržišne, što je rezultat novih okolnosti nastalih nakon što je mađarski Mol objavio javnu ponudu od 2800 kuna po dionici, ostaje nejasno zašto dionica nije barem stavljena “pod promatranje”. Erste, primjerice, već mjesecima dionicu Instituta IGH drži pod tim statusom. Raiffeisen Centrobank reagirao je sredinom prosinca, prvoga trgovinskog dana nakon deblokade Inine dionice, objavivši novu, dopunjenu, analizu Ine u kojoj stoji kako je ciljana cijena 2830 kuna po dionici. Nakon toga ta cijena nije mijenjana, a u RBA preporučuju “držanje” Inine dionice. Kontaktirali smo spomenute banke, no do zaključenja broja nismo dobili komentar.

Molu dovoljan status quo
U analizi RBA piše kako je druga Molova ponuda temeljena više političkim razlozima jer mu dioničarski ugovor s hrvatskom Vladom od 2008. godine jamči upravljačka prava. Akos Herczenik, analitičar mađarske podružnice RBA, koji je izradio analizu, smatra da je Molova pozicija toliko sigurna da mu ni kupnja svih osam posto dionica u slobodnoj prodaji treće strane ne može ugroziti položaj. “Molova operativna kontrola kompanije, uključujući i kontrolu nad većinom direktora, bez obzira što ne posjeduje više od 50 posto kompanije, tema je ‘vrućih’ političkih debata u Hrvatskoj”, stoji u analizi. Analitičar RBA tada je isticao kako će se teško dogoditi da cijena Inine dionice bude viša od ciljane. No situacija se vrlo brzo promijenila. Sedmi dan nakon deblokade Inina dionica krenula je snažno prema gore i od tada se uz povremene oscilacije nije zaustavila.

Agresivna kupnja
U igru su se uključila sva četiri obvezna mirovinska fonda. Prema podacima Središnjega klirinškog depozitarnog društva (SKDD) OMF-ovi su 31. prosinca držali ukupno 331.733 dionice Ine. To je 3,3 posto vlasništva kompanije. Mirovinci su prvoga dana deblokade Inine dionice agresivno krenuli u kupnju, što se vidjelo na nalozima za kupnju koji su nerijetko premašivali 100.000 dionica. Ako se posljednji podaci SKDD-a usporede sa stanjem prije “utrke” mirovinaca s Molom, OMF-ovi su kupili čak 293.202 dionice. Uz pretpostavku da su kupovali po 2830 kuna OMF-ovi su do sada potrošili 829,7 milijuna kuna. Iako su imali spremnih oko 1,4 milijarde za Inine dionice, spekulira se kako su za ovu akviziciju namijenili oko 800 mil. kuna. Promet dionicom Ine u ponedjeljak je na Zagrebačkoj burzi iznosio 23,9 milijuna kuna, no ne zna se jesu li OMF-ovi nastavili kupovati.