Duboko u špilji u šumama sjeverne Španjolske nalaze se dokazi jezivog masakra. Prve su se naznake pojavile 1994. godine, kad su istraživači u špilji El Sidrón naišli na čeljusne kosti naizgled ljudskog porijekla.

U početku se smatralo da potječu iz vremena Građanskog rata kad se ondje skrivala vojska, no forenzičari su utvrdili da kosti ne pripadaju vojnicima, a čak niti naprednoj ljudskoj vrsti. Naime, radi se o ostacima desetak neandertalaca koji su izumrli prije 50.000 godina. Danas je špilja El Sidrón jedno od najvažnijih nalazišta neandertalaca, koji su u Europi i Aziji obitavali prije otprilike 240.000 do 30.000 godina. Znanstvenici su u špilji pronašli još 1800 dijelova kostiju neandertalaca, a iz nekih su uzeti uzorci DNK. Međutim, tajna je razriješena tek nakon 16 godina. U znanstvenom radu koji je u prosincu objavljen u “Raspravama državne znanstvene akademije” španjolski znanstvenici koji su analizirali DNK iz kostiju objavili su sablasne rezultate prema kojima su žrtve bile članovi šire obitelji koju su ubili ljudožderi. “Radi se o nevjerojatnom otkriću”, kaže Todd Disotell, antropolog sa Sveučilišta u New Yorku. Chris Stringer iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu kaže da ovaj rad “daje prvi pravi uvid u društvene strukture neandertalaca”. Sve su kosti premještene u prostoriju koju su znanstvenici nazvali Tunelom kostiju. Među kostima su također pronašli kameno oružje, a kad su pomnije promotrili kosti neandertalaca, uočili su tragove oštrica, što dokazuje da se oružje koristilo za rezanje mišića s kostiju. Duge su kosti prelomljene silom. Znastvenici su iz tih otkrića zaključili da su neandertalci bili žrtve ljudoždera. Već su i na drugim nalazištima pronađene naznake ljudožderstva, ali dokazi iz špilje El Sidrón zapanjuju svojom količinom.

Znanstvenici su prema obliku kostiju odredili dob i spol neandertalaca. Radi se o kostima triju muškaraca, triju žena, trojice dječaka pubertetske dobi i troje djece, od kojih je jedno dojenče. Hladna i vlažna tama špilje El Sidrón poslužila je kao sjajno skladište drevne DNK. Carles LaluezaFox sa Sveučilišta Pompeu Fabra u Barceloni i njegovi kolege objavili su čitav niz zanimljivosti o analiziranoj DNK. Kod dvoje pojedinaca utvrđena je genska varijanta prema kojoj su vjerojatno imali crvenu kosu. Pokrenut je ambiciozan projekt kojim se želi iz zubiju utvrditi DNK svih 12 pojedinaca. Jednim je testom utvrđen kromosom Y u četvoro jedinki. Već je na temelju kostiju utvrđeno da se radi o muškarcima, trojici odraslih i jednom dječaku. Doktor LaluezaFox smatra da su neandertalci najvjerojatnije bili u bliskom srodstvu. “Da na ulici uzmete uzorak od 12 nasumičnih pojedinaca, teško da biste našli sedam jedinki koje su mitohondrijski srodne”, dodaje. “No, da odete na bakin rođendan, tamo biste našli braću, sestre i prve rođake. Vrlo biste lako pronašli sedam mitohondrijski bliskih pojedinaca.”Sva su trojica odraslih muškaraca imala jednaku mitohondrijsku DNK, što upućuje na krvno srodstvo. Međutim, žene nisu u srodstvu. LaluezaFox tvrdi da su neandertalci živjeli u manjim skupinama srodnika, a kad bi se dvije skupine susrele, ponekad bi zamijenile kćeri. LaluezaFox vjeruje da će u sljedećih nekoliko godina uspjeti ocrtati detaljnu genealogiju neandertalaca iz špilje El Sidrón. Također se nada da će otkriti više detalja o njihovoj smrti, a u tome bi važan dokaz mogle biti oštrice koje su načinjene od kamena sa stijena udaljenih tek nekoliko kilometara od špilje. Žrtve su možda zalutale na teritorije druge skupine neandertalaca i zbog svog čina platile životom.

Carl Zimmer