Ulagačku kvotu koju je država predvidjela za sudjelovanje u privatno-javnim fondovima rizičnog kapitala pet je društava za upravljanje iscrpilo nešto prije kraja godine, što je bio krajnji rok za investitore. Privatnog je kapitala već osigurano u vrijednosti 1,07 milijardi kuna, dok se Vlada u projektu fondova za gospodarsku suradnju (FGS-ova) prema modelu ‘kuna za kunu’ obvezala sudjelovati iznosom do milijardu kuna, i to kroz pet godina. Procjenjuje se da se tridesetak posto osiguranog privatnog kapitala odnosi na inozemne igrače. Interes privatnih investitora navodno je i nešto veći, no jedan igrač navodno nije uspio na vrijeme proći potrebne procedure pa ostaje vidjeti hoće li (strani) kapital usmjeriti u ‘obični’ fond rizičnog kapitala. Kako god bilo, petorka FGS-ova kojoj je to uspjelo – Quaestus, Nexus, Alternative, Prosperus i Honestas – kroz idućih će pet godina u domaće gospodarstvo uložiti u prosjeku 400 milijuna kuna godišnje, i to uglavnom, kako je u utorak istaknuo Marko Makek iz Nexus PE Partnera, kroz dokapitalizacije.

Nedostatak kapitala
Ove fondove vidi kao katalizator koji će umnožiti nove investicije u hrvatsko gospodarstvo. Multiplikativne efekte ističe i savjetnik ministra gospodarstva i koordinator Vladine inicijative FGS-ova Tomislav Mazal, dodajući kako mnogim hrvatskim tvrtkama danas kronično nedostaje kapitala, što ih ograničava i u pokretanju propulzivnih projekata. FGS-ovi, doduše, još nisu operativno započeli s radom, no računa se da ih od toga dijeli tek oko mjesec dana. Za to je potrebno i od HBOR-a kao kvalificiranog ulagatelja (u ime države) dobiti potvrde o preuzimanju obveze ulaganja te konstituirati Povjerenički odbor za svaki FGS. Predstavnici FGS-ova računaju da će se to riješiti tijekom siječnja, a jučerašnja press konferencija vjerojatno je trebala poslužiti i kao poticaj da se početak operativnog djelovanja ne otegne.

Rješavanje ‘tehnikalija’
Tek kad se riješe te ‘tehnikalije’ fond menadžeri mogu krenuti prema konkretizaciji ulagačkih projekata odnosno odabiru tvrtki i projekata za financiranje. Iako neki od FGS-ova već na svom radaru imaju više meta, realizacija podrazumijeva niz pripremnih koraka za koje je potrebno tri do šest mjeseci. Vjenceslav Terzić, direktor Quaestusova FGS-a, s tim je u vezi rekao da u tom fondu “već imaju red čekanja”, ali da je prve transakcije realno očekivati u drugom tromjesečju 2011. O imenima tvrtki u ovoj fazi nije primjereno govoriti, jednoglasni su fond menadžeri, a nerado govore i o sektorskim preferencijama. U načelnom nabrajanju rijetki ipak propuštaju spomenuti (alternativnu) energiju, informatiku, turizam, ističući kako u svakome postoji zanimljiva niša.

Osigurani kapital

Najveći s 340 mil. kuna
Od petorke FGS-ova s najvećim je iznosom privatnog kapitala prema Ministarstvu gospodarstva išao Alternative PE. Prema neslužbenim informacijama, on je prikupio oko 340 milijuna kuna, i to stranog, pa u njegovu slučaju država neće participirati baš 1:1. Gotovo maksimalni iznos (a to je 300 milijuna kuna po fondu) osigurao je i Quaestus. Nexus je aplicirao iznos od oko 190 kuna, Prosperus 170 milijuna, a Honestas oko 85 milijuna kuna.