Postoji teoretska mogućnost da se zaplijenjene umjetnine bivšeg premijera Ive Sanadera, za koje istražitelji vjeruju da su stečene na kriminalan način, ipak izlože na uvid javnosti, ako se on s tim složi.

Potvrdu toga dobili smo u Ministarstvu pravosuđa te na Županijskom sudu u Zagrebu. Razlog je, kažu, u upravo donesenom Zakonu o oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelom. Njime se omogućuje novoj Državnoj agenciji za upravljanje oduzetom imovinom da upravlja imovinom koja je zamrznuta po prijašnjim zakonima. Novom tijelu je zadaća da maksimalno vodi računa o privremeno zamrznutoj imovini kako joj se ne bi umanjila vrijednost, a to uključuje i mogućnost drugih načina raspolaganja, pa tako i organiziranja izložbe, radi financiranja troškova tekućeg održavanja. Zbog privremenog zamrzavanja zanimljive Sanaderove umjetničke kolekcije, impozantne po broju umjetnina te nejasne vrijednosti, država zasad ima samo troškove pljenidbe i pohrane. Ako je kolekcija koja je odnesena iz doma Sanadeovih pohranjena u muzeju, a mediji nagađaju da se radi o Muzeju suvremene umjetnosti koji navodno ima prikladan prostor i ostale uvjete, na kraju sudskog procesa državi bi mogao biti ispostavljen vrtoglavi račun.

S druge strane ideja je novog zakona da se država odšteti, ali to je tek moguće kad pravomoćno završi sudski postupak, pa bi trošak održavanja imovine mogao pojesti dobar dio vrijednosti koja bi se dobila utrškom na tržištu. Nova procedura, prema objašnjenju Tatjane Vučetić, državne tajnice u Ministarstvu pravosuđa, u rukama je nastajuće agencije za upravljanje oduzetom imovinom koja će u svakom pojedinom slučaju odlučiti što učiniti s privremeno zamrznutom imovinom te posebice na kraju sudskog postupka kad postane državna. Krešimir Devčić, glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu, koji je izdao nalog za pljenidbu umjetničkih slika prema zahtjevu USKOK-a, objašnjava da umjetnine moraju biti pohranjene u sigurnom i odgovarajućem prostoru na trošak države.

“Ideja novog zakona je da se zaplijenjena imovina sačuva od oštećenja i da ne gubi na vrijednosti, pa će to biti menadžerski posao Državne agencije za upravljanje oduzetom imovinom”, kaže Devčić. Trenutačno je teško znati što bi u vezi sa Sanaderovim umjetninama agencija mogla odlučiti. Moguće je da će organizirati izložbu kao što je bio slučaj zaplijenjene ergele konja. Zbog velikih troškova organizirano je natjecanje i tako namaknut novac. Tek nakon pravomoćne sudske presude moguće je da i Vlada donese odluku da se neka umjetnina, ako je od posebne važnosti za hrvatsku kulturnu baštinu, daruje nekoj muzejskoj instituciji. Vjerojatnija je pak prodaja uz pomoć specijalizirane aukcijske kuće nego preko koncesionara. U HGK tvrde da se prodajom umjetnina, ako tako odluči vjerovnik, mogu baviti i javni koncesionari koji su dobili koncesiju za pokretnine u Zagrebačkoj županiji. Prema riječima Nevena Polića, šefa Odjela za organiziranje posla javnoga komisionara, komisionirani nisu obvezni, nego ih se može angažirati.

U krugovima pak bliskim DORH-u izložbu Sanaderovih zaplijenjenih umjetnina smatraju skandaloznom idejom jer je riječ o blokiranoj imovini dok traje sudski postupak te se njome ne smije raspolagati. Mnogi ne vjeruju da bi sud dopustio da se organizira izložba od zaplijenjenih umjetnina bivšeg premijera, ali potvrđuju da bi interes bio velik. Vesna Kusin, ravnateljica Galerije “Klovićevi dvori”, uz ogradu da ne poznaje zbirku, napominje da je u medijima vidjela malu sliku Bukovca koja nije antologijsko djelo. Prema riječima Višnje Zgage, ravnateljice Muzejskoga dokumentacijskog centra, usporedbe radi, jedna velika donacija koja sadrži 1100 umjetnina nedavno je procijenjena na tri milijuna kuna.