EN DE

Koncentracija (ni)je opasna

Autor: Božica Babić
27. prosinac 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Pet najvećih hrvatskih trgovaca drži 53,9 posto tržišta dok četiri švedska imaju 70 posto

Najava Konzuma da ulazi u zakup Kerum trgovina otvorila je dvojbe o (ne)dopuštenosti projekta. Koncentracija u trgovini na malo jedan je od ključnih trendova koji je obilježio proteklo desetljeće, podsjećaju profesorice na zagrebačko Ekonomskom fakultetu Blaženka Knežević s Katedre za trgovinu i Tea Jagić s Katedre za pravo. Ni Hrvatska nije iznimka, kažu, situacija koja se događa posljednjih godina preslikani je proces koji preko 20 godina traje u razvijenim zapadnim gospodarstvima. Četiri najveća trgovca u Švedskoj drže 70% tržišta, u Njemačkoj 45, u Češkoj imaju 33, a Ukrajini i Rusiji ispod 5%.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Dvije strane medalje
Koncentracija može dati pozitivne učinke kao što su povećanje konkurentnosti vodećeg poduzeća, veće investiranje u nove tehnologije i nove trgovačke modele kao i oblike prodaje. Međutim, upozoravaju, ‘medalja’ ima i drugu stranu. Snaga ili moć jednoga igrača može ugroziti funkcioniranje tržišta. Ako se vode isključivo željom za dobiti izbjegavajući pri tom etičke norme poslovanja monopoli dovode do tržišne neefikasnosti. U takvim uvjetima trošak koncentriranog tržišta snose krajnji potrošači plaćajući više cijene nego što bi plaćali da na tržištu vlada konkurencija. Povlašteni položaj, navode dalje, monopolistu omogućuje stabilne cikluse bez investiranja u istraživanje i razvoj boljih proizvoda i procesa što će u konačnici dovesti do smanjenja kvalitete, a kupac će biti prisiljen plaćati istu ili veću cijenu jer nema mogućnost izbora. S druge strane, u odnosima s dobavljačima monopolist ima izuzetno veliku snagu koja se može odraziti na tijek pregovaranja o cijenama i uvjetima nabave. Često će u toj situaciji dobavljači biti dovedeni u poziciju prihvaćanja uvjeta koje im nudi veliki igrač.

Najava Konzuma da ulazi u zakup Kerum trgovina otvorila je dvojbe o (ne)dopuštenosti projekta. Koncentracija u trgovini na malo jedan je od ključnih trendova koji je obilježio proteklo desetljeće, podsjećaju profesorice na zagrebačko Ekonomskom fakultetu Blaženka Knežević s Katedre za trgovinu i Tea Jagić s Katedre za pravo. Ni Hrvatska nije iznimka, kažu, situacija koja se događa posljednjih godina preslikani je proces koji preko 20 godina traje u razvijenim zapadnim gospodarstvima. Četiri najveća trgovca u Švedskoj drže 70% tržišta, u Njemačkoj 45, u Češkoj imaju 33, a Ukrajini i Rusiji ispod 5%.

Dvije strane medalje
Koncentracija može dati pozitivne učinke kao što su povećanje konkurentnosti vodećeg poduzeća, veće investiranje u nove tehnologije i nove trgovačke modele kao i oblike prodaje. Međutim, upozoravaju, ‘medalja’ ima i drugu stranu. Snaga ili moć jednoga igrača može ugroziti funkcioniranje tržišta. Ako se vode isključivo željom za dobiti izbjegavajući pri tom etičke norme poslovanja monopoli dovode do tržišne neefikasnosti. U takvim uvjetima trošak koncentriranog tržišta snose krajnji potrošači plaćajući više cijene nego što bi plaćali da na tržištu vlada konkurencija. Povlašteni položaj, navode dalje, monopolistu omogućuje stabilne cikluse bez investiranja u istraživanje i razvoj boljih proizvoda i procesa što će u konačnici dovesti do smanjenja kvalitete, a kupac će biti prisiljen plaćati istu ili veću cijenu jer nema mogućnost izbora. S druge strane, u odnosima s dobavljačima monopolist ima izuzetno veliku snagu koja se može odraziti na tijek pregovaranja o cijenama i uvjetima nabave. Često će u toj situaciji dobavljači biti dovedeni u poziciju prihvaćanja uvjeta koje im nudi veliki igrač.

Dopuštena koncentracija
Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja usklađen je s pravnom stečevinom EU i na snazi je od listopada 2010. Utvrđuje da vladajući položaj postoji u situaciji kada jedan poduzetnik na tržištu drži 40% udjela, 60% ako se radi o dva ili tri poduzeća, te 80% za više od pet poduzeća. Zakon zabranjuje zloporabu vladajućeg položaja kroz (ne)izravno nametanje nepravednih kupovnih ili prodajnih cijena te primjenu nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima, Zabranjuje i koncentracije poduzetnika koje mogu značajno narušiti tržišno natjecanje, osobito ako je narušavanje tržišnog natjecanja posljedica jačanja postojećeg ili stvaranja novog vladajućeg položaja sudionika koncentracije. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja hrvatsko tržište trgovine na malo u 2009. ocijenila je umjereno koncentriranim, pet najvećih trgovaca (Konzum, Plodine, Mercator-H, Kaufland i Billa) imalo je skupni udjel od 53,9%. Godinu prije držali su 52, a u 2007. g 51,3 posto što upućuje na stalan trend rasta koncentriranosti tržišta. Preko 95% koncentracija u svijetu dopušteno je. Samo manji broj nije dopušten od strane regulatora, isključivo u slučaju ako je dokazano da bi proizveo negativne učinke, ističu Knežević i Jagić. Strelovita globalna brzina promjena na tržištima predstavlja i ograničenja u analizama. Ni jedna institucija sa sigurnošću ne može utvrditi mjerodavna tržišta koja bi precizno odražavala stvarne tržišne uvjete u bliskoj i daljnjoj budućnosti. AZTN je pred velikim izazovom ocjene koncentracije Konzuma i Keruma.

Autor: Božica Babić
27. prosinac 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close