Iako je po broju ostvarenih noćenja 2010. godina imala najbolju poslijeratnu turističku sezonu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i gradu Dubrovniku, financijski učinci poslovanja hotela daleko su lošiji od prethodnih godina. Sektor je opterećen prenesenim gubicima, zaduženošću i niskom razinom investiranja.

Otužna bilanca
Ukupni gubici zajedno s prenesenima porasli su za 31 posto u odnosu na lani, investicije su dodatno pale za 36 posto, a prosječna zaduženost hotelskih kuća iznosi 98 posto vrijednosti temeljnog kapitala, dok hoteli visoke kategorije u kreditima imaju čak 115 posto svoje vrijednosti. Nepodmirene dospjele obveze dvostruko su veće od nenaplaćenih dospjelih potraživanja. Te podatke je u godišnjoj analizi poslovanja dubrovačkih hotela prikupila Marica Pulitika, suradnica za turizam u Županijskoj komori HGK Dubrovnik te zamjenica predsjednice radne skupine Grada za destinacijski menadžment. Poslovanje hotela u županiji prati od 1995. godine, a unatoč boljim fizičkim pokazateljima u ovoj godini tvrdi da je hotelski sektor u Dubrovniku u vrlo lošoj situaciji. “Najveći problem su preneseni gubici. Hoteli unazad sedam do osam godina iz ostvarene dobiti ne mogu pokriti prenesene gubitke koji se izvanbilančno prikazuju. Zbog previsokih gubitaka i prezaduženosti mnogi hotelski objekti mogli bi postati tek nekretnine najčešće u vlasništvu banaka”, izjavila je Marica Pulitika. Prenesene gubitke ima 15 hotelskih kuća i oni dosežu čak 50 posto prihoda u hotelima s četiri i pet zvjezdica, te 33 posto prihoda u hotelima nižih kategorija. U nekoliko hotela preneseni gubitak prelazi vrijednost temeljnog kapitala. Ukupni prihodi u devet mjeseci ove godine porasli su za 7 posto, a ukupni rashodi za 3 posto u odnosu na 2009. Ostvarena dobit veća je za 35 posto nego u istom razdoblju 2009. godine, ali je ukupno znatno manja nego ranijih godina.

Cijene po starom
Dobit je ostvarilo 17 hotelskih kuća, devet s dvije i tri zvjezdice te osam tvrtki visoke kategorije. Najveća dobit od 18,6 milijuna kuna ostvarena je u hotelu s pet zvjezdica, a gubitak je ostvarilo osam tvrtki. Hoteli visoke kategorije zadržali su lanjsku cijenu smještaja, u prosjeku 392 kune po noćenju. Prihod od smještaja stoga je rastao u skladu s porastom broja noćenja, dok su prihodi od hrane i pića porasli više nego fizički promet. No, nije jasno je li to zbog povećanja cijena ili veće potrošnje. Ukupne investicije u 2010. smanjene su za 36 posto u odnosu na 2009. u kojoj su ulaganja pala za 50 posto. Uzme li se u obzir da 75 posto ukupnog iznosa investicija otpada na obnovu jednog hotela, Vilu Dubrovnik, jasno je da nije bilo nikakvih investicija osim malih ulaganja u poboljšanje kvalitete usluga u hotelima visoke kategorije. “U hotelima s dvije i tri zvjezdice, u što dobrim dijelom spadaju hoteli u većinskom državnom vlasništvu, nije bilo nikakvih ulaganja. Njihovi krediti vrijedni 80 posto od temeljnog kapitala ulažu se u puko preživljavanje”, pojašnjava Pulitika. Dok su dubrovački hoteli 2005. godine bili prosječno popunjeni 154 dana u godini, ta je brojka u ovoj godini dosegla tek 138 dana ili osam dana više nego lani. Također, prosječan broj dana boravka turista u Dubrovačko-neretvanskoj županiji još uvijek je znatno manji od većine jadranskih županija i cijele Hrvatske.