Još u prosincu 2009. godine suci i savjetnici dobili su pravno mišljenje Visokoga trgovačkog suda koje kaže da cesije i ostali načini obračunskog plaćanja tvrtki u blokadi nisu ništavni. To može poslužiti mnogim tvrtkama koje su nelikvidne i imaju blokirane račune zbog nepodmirenih obveza budući da je sve do kraja ove godine na snazi stari Zakon o platnom prometu koji u članku 27. propisuje takve sporazume ništavnima.

Negiranje zakona
Dodatna je zanimljivost vezana i uz pitanje jesu li unatoč svojevrsnoj zakonskoj zavrzlami koja je oko toga nastala ipak tim mišljenjem VTS-a legalizirani obračunski načini plaćanja blokiranih tvrtki. Naime, još uvijek važeći Zakon o platnom prometu, suprotno VTS-ovom mišljenju, smatra ništavnima takve transakcije, no činjenica je da on vrijedi samo još par dana do isteka 2010. Novi Zakon o platnom prometu, koji je lani donesen i čeka na početak primjene od 2011., više ne sadrži tu odredbu. S druge strane, zakonska zabrana cesija i ostalih načina obračunskog plaćanja za blokirane tvrtke ne bi trebala prestati.

Odredba o ništavnosti tih transakacija je iz Zakona o platnom prometu preseljena u novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji je donesen prije ljeta. Njegova, pak, primjena uz nove velike ovlasti dane Financijskoj agenciji također kreće od iduće godine, pa je ključno pitanje vrijedi li i u odnosu na taj novi zakon VTS-ovo stajalište s obzirom da je suštinski sve ostalo isto dok je tehnički detalj selidba odredbe iz jednog u drugi zakon. Pretpostavka je da se u rastućoj nelikvidnosti, zbog nestašice tekućih sredstava i sve većeg broja blokiranih pravnih osoba koji se u prosincu popeo na oko 32 tisuće, povećava brojnost transakcija zatvaranih upravo pomoću obračunskih plaćanja. No, dosad su blokirani dužnici to morali sakrivati od vjerovnika, a temeljem VTS-ovog stajališta ispada da to nisu morali činiti. Zanimljivo je i da uglavnom svi financijaši, pravnici, računovođe i poreznici koji su s time upoznati s nevjericom čitaju pravno mišljenje VTS-a jer ono stvarno negira zakonsku odredbu.

Porezni stručnjak Vlado Brkanić napominje da novi zakon čak šire od postojećeg zabranjuje obračunska plaćanja za vrijeme blokade i nalaže da se utršci polažu na račun. “VTS-ovim mišljenjem postavlja se pitanje smisla zakonske odredbe koja bi vjerovnike trebala štititi tako da se odblokira račun dužnika i da se oni namire redom kako je blokada izvršena. Ako bi se počela legalno obavljati obračunska plaćanja dio vjerovnika bi bio prevaren”, smatra Brkanić.

Interes vjerovnika
Dodaje i da to može doveti do parnica protiv dužnikovog dužnika, posebice kod većih svota kada vjerovnici shvate da su izigrani. Bilo bi zanimljvo vidjeti što bi sud dosudio, kaže Brkanić, a moglo bi se dogoditi da dužnikov dužnik dva puta plati obvezu. Odvjetnik Mićo Ljubenko objašnjava zašto se dosad nije sprečavalo takvo postupanje. “Zakonska procedura za sankcioniranje nedopuštene cesije je sudska parnica za vrlo uzak krug vjerovnika i to onih koji mogu dokazati da su neposredno oštećeni, a to su vjerovnici koji su prvi blokirali račun. Svi drugi vjerovnici nemaju interes poništavati cesiju. No, rezultat takve parnice ne bi bio automatsko plaćanje oštećenog vjerovnika nego povrat sredstava što ne jamči da će dužnik dobrovoljno platititi oštećenom vjerovniku. Odredba o zabrani obračunskog plaćanja je potpuno neučinkovita jer je nitko ne koristi”, zaključuje Ljubenko.

U praksi

Zabranjene transakcije
Tvrtke koje ne raspolažu tekućim sredstvima za podmirivanje potraživanja često prebijaju dugove i zatvaraju potraživanja na sve obračunske načine unatoč činjenici da su transakcije zbog blokade računa zakonski zabranjene zbog zaštite vjerovnika.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa