Hrvatski izvoz u SAD od 236 milijuna dolara u 2009. ili čak 242 milijuna u 10 mjeseci ove godine bi u idućem razdoblju mogao pasti zbog američkog ukidanja trgovinskih povlastica Hrvatskoj. Posljedica je to ukidanja preferencijala za robe podrijetlom iz Hrvatske jer je Hrvatska prešla iz niskog i srednjega dohodovnog razreda u viši.

Oružje najtraženije
Naime, od 1. siječnja 2011. Hrvatska neće biti na popisu korisnika Općeg sustava povlastica (tzv. GSP) koji Amerikanci pružaju zemljama u razvoju. Kako pojašnjavaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, preferencijali za robe podrijetlom iz Hrvatske ukinuti su zbog podataka Međunarodnoga monetarnog fonda prema kojima je Hrvatska prešla u viši dohodovni razred iz niskog i srednjeg. “SAD se pri tome rukovodio kriterijima vrijednosti hrvatskog izvoza na američko tržište, razvijenosti gospodarstva te udjela u ukupnom svjetskom izvozu. Budući da je riječ o pogodnostima koje određene razvijene zemlje, među kojima je i SAD, pružaju zemljama u razvoju, povlastice iz tog sustava se daju zemljama korisnicama i o njima se ne pregovara jer se povlašteni tretman ne temelji na uzajamnosti”, navodi Ivona Lušić iz Odnosa s javnošću HGK. Do sada je prilikom izvoza robe podrijetlom iz Hrvatske i korištenja povlastica robu pratila potvrda o podrijetlu – FORM A, koju je izdavala Hrvatska gospodarska komora. No i nakon 1. siječnja za izvoz robe u SAD potrebno je ishoditi potvrdu o hrvatskom nepreferencijalnom podrijetlu koju također izdaje HGK. Kako će se to odraziti na konkretne hrvatske izvozne tvrtke, za sada još nije poznato. Prošle je godine 30,5 posto ukupnoga hrvatskog izvoza u SAD, otpadalo na lijekove, a još 23,6 posto na oružje. Najveći dio toga kolača otišao je Plivi i ozaljskom HS Produktu, no ni u jednoj od ovih tvrtki još nisu napravili kalkulaciju nove situacije. Neslužbeno se među hrvatskih izvoznicima može čuti da većina robe iz Hrvatske i dosad nije imala prefercijalni status na američkom tržištu jer je bila karakterizirana kao visokospecijalizirana.

Skromna razmjena
U posljednjih 10-ak godina hrvatski izvoz na najjače tržište u svijetu iznosio je između 200 i 300 milijuna dolara, što je u odnosu na trgovinsku razmjenu s nekih susjednim i europskim zemljama relativno skromna brojka. Od 1990. kada je zabilježen trgovinski deficit sa SAD-om od “samo” 7,3 milijuna dolara, Hrvatska nikada nije uspjela bitnije popraviti trgovinsku bilancu. Posljednjih se godina trgovinski deficit kreće na razini od oko 300 milijuna dolara, a ove godine za prvih 10 mjeseci iznosi “svega” 120 milijuna. Najviše smo u Ameriku izvozili od 2006. do 2008. kada je vrijednost deficita prelazila 350 milijuna dolara. Istodobno smo uvozili robe u vrijednosti između 500 milijuna i gotovo milijardu dolara.

Bilanca

Nakit i strojevi
Hrvatska je na američko tržište najviše plasirala lijekove, pištolje, nakit te elemente od željeza i čelika. Najviše smo uvozili motore i pogonske strojeve te raznu sofisticiranu opremu. Dok se na prve tri stavke hrvatskog izvoza odnosi 65 posto, uvoz je disperziran.