Hrvatska je brzopleto prihvatila doktrinu slobodnog tržišta, preskočivši najrazvijeniji oblik kapitalizma koji je predlagao J. M. Keynes, a izlaz iz krize trebao bi biti temeljen na idejama o državi koja regulacijom pazi da tržište ne izmakne kontroli.

Zaključak je to predstavljanja knjige o jednom od najpoznatijih ekonomista 20. stoljeća Johna Maynarda Keynesa pod nazivom “John M. Keynes i hrvatska ekonomska misao” održanom na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Iako su Keynesove ideje o kontroliranom državnom intervencionizmu umjesto prepuštanja stihiji (pre)slobodnog tržišta nastale prije više od 70 godina, i današnja kriza dokaz je da su aktualne. Urednici knjige, zbornika radova, akademik Zvonimir Baletić i Đuro Medić istaknuli su vrijednost kenezijanske ekonomske teorije. Ukratko, neoliberalna politika prouzročila je globalnu krize. Izlaz treba tražiti u državnom intervencionizmu, poticanju zaposlenosti te stimuliranju efektivne potražnje, što je bila Keynesova ideja još početkom prošlog stoljeća. Medić je pak naglasio da državna regulacija nisu ad hoc odluke političara kakve se u Hrvatskoj često provode. Uz (ne)namjerno zanemarivanje problematike budžetskog deficita i visine domaćega javnog duga Medić i okupljeni ekonomisti pozvali su državu da, poput Njemačke i SAD-a, izlazak iz krize pokrenu izravno velikim financijskim injekcijama.

“Lijek za izlazak iz krize već je poznat, a to je kenezijanska politika. Te su se ideje potvrdile u ekonomskoj depresiji koja je počela 1929. i donijela reformu kapitalizma utemeljenu na Keynesovim idejama, odnosno državu blagostanja koja je trajala 70 godina. Sada te ideje opet dolaze u prvi plan s globalnom financijskom krizom”, smatra profesor Dragomir Vojnić. “Hrvatski političari bježeći od socijalizma otišli su u drugu krajnost ‘laissez fairea’. Napustili su svaku odgovornost države u reguliranju tržišta. Vidimo jasno da ‘nevidljiva ruka’ tržišta za nas nije ništa riješila, već nas je dovela u još goru krizu”, rekao je Đuro Medić.