Ante Rozga, profesor na splitskom Ekonomskom fakultetu, ljut je kad političari olako tumače statističke podatke umjesto da prije svojih istupa provjere o čemu je zapravo riječ u Hrvatskoj narodnoj banci ili Državnom zavodu za statistiku. Obje institucije, naime, upotrebljavaju programe koji statističke podatke u vremenskom nizu lišavaju sezonskih utjecaja. Tek nakon što se, primjerice, podaci o kretanju broja nezaposlenih desezoniraju, mogu se donositi zaključci raste li ona ili opada. Rozga je stručnjak upravo za desezoniranje vremenskih nizova i upravo je na primjeru kretanja broja nezaposlenih ukazao na negativan trend.

Sezonske oscilacije
“Krajem kolovoza imali smo velik rast nezaposlenosti, a tumačili su nam da je to tek sezonska oscilacija. E to nije istina, i ljuti me što se u takvim slučajevima ne pita HNB ili DZS za mišljenje, nego se ide s onim što bismo mi željeli”, rekao je Rozga na okruglom stolu pod nazivom “Novija postignuća u primjeni statističkih metoda u ekonomiji”, a demantirao je i tumačenje podataka iz travnja ove godine kad je vlast rekla da tadašnji rast zapošljavanja ima veze sa sezonskim poslovima tek u 30 posto. “Provukao sam podatke kroz različite programe i dobio rezultat da je rast zapošljavanja vezan uz sezonske oscilacije. Mislim da bi predsjednica Vlade Jadranka Kosor trebala imati malo bolje savjetnike”, rekao je Rozga dodajući da njoj ne zamjera što je to govorila jer je pravnica, a ne statističarka. Rozgini podaci pokazuju i da se sezonalnost u zapošljavanju uvećava svake godine, što za ekonomiju nije dobro.

Priče su samo priče
Iz njih se također vidi da je nezaposlenost već u listopadu prešla 304.000 iako je u prosincu trebalo biti tek nešto viša od 300.000. Rozga kaže da bi razlog za to povećanje mogao ležati i u diplomcima koji su studirali pet godina, no ipak zaključuje da su “to podaci koji pokazuju kamo ide hrvatska ekonomija. A što tko priča, neka priča”, kaže Rozga. Predavanje je održala i Anamarija Jazbec sa Šumarskog fakulteta, koja se bavi analizom trajanja životnog vijeka, a govorila je i o rezultatima istraživanja koje je provedeno u 20. stoljeću u nekoliko hrvatskih gradova i dva zagrebačka naselja, koje je pokazalo da se najduže žive na Visu i u Splitu, dok je najkraći životni vijek u Virovitici. Zanimljivo je i da nedaleko od Virovitice, s druge strane mađarske granice, također stanovnici žive najkraće u Europi.