Unatoč upozorenjima o problematičnoj visini javnog duga i dugoročnim posljedicama na rast, država se nastavlja ubrzano zaduživati.

Ukupan dug opće države (brojka koja uključuje središnju državu, fondove i lokane jedinice) dosegnuo je 135,9 milijardi kuna ili čak 41 posto udjela u BDP-u. Iako visok, taj postotak ne pokazuje i pravo stanje stvari jer dodaju li se javnom dugu jamstva koje država dijeli šakom i kapom, ukupan javni dug penje se na 193 milijarde kuna, odnosno 58,2 posto BDP-a, pokazuju RBA analize. Sam javni dug u osam mjeseci veći je za 18,1 milijardu kuna, dok je s uključenim jamstvima porastao za 24,6 milijardi kuna. Očekivano, najveći doprinos dala je država koja je ove godine povećala zaduženje za gotovo 16 posto, ponajprije nastao zbog srpanjskog izdanja obveznica, ali i izdavanje novih trezorskih zapisa, a država se većinom zadužuje na domaćem tržištu. “Nastavak nepovoljnih trendova u gospodarstvu te slabiji priljev prihoda u proračun (uz rast rashoda) doveo je do većih potreba za zaduživanjem, što je i rezultiralo snažnim rastom ukupnoga javnog duga u dosadašnjem dijelu godine. S obzirom na očekivan rast javnog duga, i njegov bi udio na razini cijele 2010. mogao porasti na 41,6 posto (bez jamstva i HBOR-a), dok bi s uključenim jamstvima i HBOR-om omjer mogao iznositi 58,6 posto BDP-a”, upozoravaju u Raiffeisenu.