U borbi protiv koru­pcije nije važan skalpel, važan je kirurg, riječi su kojima je predsjednik Ivo Josipović zaključio iscrpno predavanje “Borba protiv korupcije – borba za ljudska prava” u povodu 90. obljetnice Ekonomskog fakulteta, kojoj je bio i pokrovitelj.

Tom nadogradnjom izjave bivšeg ministra pravosuđa Ivana Šimonovića koji je kazao kako nam u borbi protiv korupcije i organiziranoga kriminala ne treba sablja nego skalpel, Predsjednik je upozorio kako su za poraz korupcije, organiziranog i pretvorbenoga kriminala nužni politička volja u savezu sa strukom, javnošću i građanima, uz reforme u javnoj upravi i pravosuđu. Josipović je pred prepunom dvoranom poručio kako je borba protiv korupcije ujedno i borba za demokraciju, ljudska prava i napredak. Potporu je dao i predsjednici Vlade Jadranki Kosor, također pokroviteljici proslave EF-a, i njezinoj izjavi kako se zalaže za nultu stopu tolerancije na korupciju te naglasio kako to ne uključuje samo represiju, nego i promjenu kulture i svijesti građana.

Loša pretvorba
Uz ocjenu kako je korupcija zlo koje obilježava naš politički, gospodarski i akademski život, Predsjednik se suglasio i s mišljenjem Europske komisije u najnovijem godišnjem izvješću o napretku Hrvatske prema kojem su nam na putu do Bruxellesa korupcija, pravosuđe i javna uprava i dalje najveći problem, a javne nabave glavni izvor moguće i stvarne korupcije. Korupcija u Hrvatskoj uglavnom nema veze s nasilništvom, nego sa sofisticiranim državnim strukturama, što ukazuje na to da je u nas politika do grla uvučena u korupciju, naglasio je Predsjednik. U Hrvatskoj je korupcija postala stil življenja, od zdravstva preko školstva do prometa, upozorava Predsjednik, uz napomenu da se zakoni u praksi ne primjenjuju na pravi način. Glavni uzrok korupcije Josipović vidi u pretvorbi i privatizaciji u kojoj svi sudionici nisu imali ravnopravne uvjete, a ratne okolnosti su otežavale javnu kontrolu postupaka prodaje poduzeća koja je stoga bitnim dijelom bila koruptivne naravi. Korupcija je generator propasti hrvatske ekonomije, jednako kao i upravljanje motivirano osobnom koristi umjesto zajedničkim interesom, smatra, dodajući kako građani Hrvatske svoju zemlju percipiraju kao visokokorumpiranu, no unatoč tomu on je optimist, uvjeren kako imamo europsku budućnost i pobjedu nad korupcijom. Sveobuhvatnost, prevencija kao temelj, edukacija i efikasna represija obilježja su učinkovite borbe protiv korupcije, pri čemu je transparentnost ključna u toj borbi, navodi Predsjednik. Dodaje i kako se mogućnost koruptivnog djelovanja bitno smanjuje iznošenjem ključnih podataka poslovanja, posebno kod javnih institucija i tvrtki jer je javnost najbolji borac protiv korupcije. Josipović je pedantno pobrojio aktualne afere koje se “valjaju” politikom i državnim vrhom te iznio podatak kako su USKOK-ove akcije u razdoblju od lipnja 2009. do lipnja 2010. godine otkrile goleme štete u državnim tvrtkama. Predsjednik je napomenuo da se korupcija neće riješiti s pet atraktivnih slučajeva na visokoj političkoj razini, nego je nužna promjena svijesti građana, ali se ne smije podleći histeriji i linču i ne dopustiti hajku da se pokreću postupci bez dovoljno dokaza.Borbu protiv korupcije nećemo uspješno okončati niti ćemo promijeniti svijest građana ako okrivljenici ne završe dulje vrijeme u zatvoru i ako im se ne oduzme imovina, zaključuje Josipović, navodeći kako nas iskustvo uči da koruptivni sustav odumire sam po sebi ako se oduzimanje imovine zakonom regulira.

Problem oprosnica
Kazao je i kako je u ratu protiv korupcije od iznimne važnosti i sprečavanje pranja novca, za što su u posljednje vrijeme uloženi veliki napori, a nadležnim institucijama dane veće ovlasti, no sustav i dalje nije efikasan, s vrlo skromnim rezultatima. Josipović apelira na reforme i promjene u tom sustavu kako bi dobio na transparentnosti i učinkovitosti. Komentirao je i u javnosti odnedavno aktualnu oprosnicu, rekavši kako sustav borbe protiv korupcije ne može funkcionirati bez pokajništva, jer se bez insajdera teško može doći do informacija i detekcije procesa nevidljivog vanjskim promatračima, ali se pokajništvo ne smije miješati s fiktivnim, pravno nepostojećim pojmom oprosnice. Predsjednik se osvrnuo i na indeks percepcije korupcije Transparency Internationala za Hrvatsku za ovu godinu, na kojem smo na ljestvici od nula (potpuna korupcija) do deset (potpuna korupcija) ocijenjeni kao i prošle godine sa 4,1.

Nužna suradnja
Izuzetno važan element u suzbijanju korupcije za Josipovića je međunarodna suradnja jer je dobar dio naše korupcije povezan s inozemstvom pa očekujemo potpunu suradnju sa zemljama u kojima su partneri naših korumpiranih političara i gospodarstvenika. Isključivo hrvatskim zakonima korupcija se ne može iskorijeniti, kaže Josipović, dok posebno važnom smatra izručenje onih koji vjeruju da su na sigurnom skloništu izvan državnih granica. Na dan predsjednikova antikorupcijskog predavanja u medijima je osvanula i priča o torbi s dva milijuna kuna i 300.000 eura koje je bivši HDZ-ov rizničar Mladen Barišić prije istrage navodno predao glavnom tajniku stranke Branku Bačiću. Josipović je to popratio riječima kako baratanje torbama punima gotovine nije dopušteno i onaj tko ih je nosio ozbiljno je povrijedio pravni poredak države, a svatko tko je u tome sudjelovao, odgovoran je ne samo politički nego i kazneno.