Softver nabavljen na sumnjive načine dugo je opravdavan kao jedno od sredstava za podizanje informatičke pismenosti u onih koji si ne mogu priuštiti kupnju originalnog softvera iako je svima bilo jasno da je riječ o čistom primjeru krađe tuđeg vremena, truda i novca. No čini se da su napori koje provodi BSA i stručni časopisi poput Buga, koji uvijek naglašavaju da nema opravdanja za krađu, urodili plodom. U korisnika se mijenja svijest o ilegalnom softveru, a mnogi su i na svojoj koži osjetili nezgodne posljedice korištenja ilegalnog softvera koje se kreću od nedostatka podrške pa sve do gubljenja podataka.

Sigurna uporaba
Najnovije istraživanje provedeno na više od 38.000 ispitanika u 20 zemalja pokazuje da 75 posto anketiranih smatra da nelegalni softver nije siguran za uporabu, a više od 70 posto izjavilo je kako je legalan softver sigurniji, stabilniji i jednostavniji za ažuriranje. Od 2005. godine prijavljeno je više od 300.000 slučajeva korištenja nelicenciranog softvera uporabom Microsoftove internetske stranice “How to Tell”. Tržište piratskog softvera analizirano je u nizu istraživanja te su jasno definirani njegovi učinci na krajnje korisnike i gospodarstvo. Primjerice, studija koju je 2006. godine provela analitička kuća IDC ističe kako 25 posto web stranica koje nude piratski softver korisnike izlaže pokušaju instaliranja malicioznoga koda. Osim reklama “pop-up” maliciozan softver može ozbiljno ugroziti sigurnost korisnika, pa tako i cjelokupnih informacijskih sustava, a tvrtke koje se koriste nelicenciranim softverom u opasnosti su od gubitka ili potpunog uništenja osjetljivih poslovnih informacija, a izložene su i riziku kritičnog pada informacijskog sustava koji može trajati više od 24 sata. “Kako bi se kupci zaštitili od nelegalnog softvera, preporučujemo primjenu pravih alata s pomoću kojih će lako prepoznati prijevaru. Za početak, treba provjeriti kupuju li softver od provjerenog prodavača te usporediti ponuđenu cijenu s cijenama drugih prodavača. Posebnu pozornost trebaju obratiti u slučaju kupnje softvera preko interneta i iz drugih zemalja. Prilikom kupnje Microsoftova softvera potrebno je provjeriti sadrži li certifikat autentičnosti, CD/DVD medij sa zaštitnim hologramom, odgovarajuću ambalažu i dokumentaciju kao i licencni ugovor za krajnjega korisnika. Također treba provjeriti prolazi li softver test valjanosti u sklopu operativnog sustava Windows. Korisnici tada mogu biti sigurni da poštuju prava intelektualnog vlasništva i koriste se softverom u skladu s licencnim pravima, čime će dobiti još kvalitetnije i povoljnije softverske proizvode te biti sigurni da su zaštićeni”, ističu u Microsoftu Hrvatska. Budući da su Microsoftovi proizvodi najrašireniji, od operativnih sustava do uredskih paketa Office, nije ni čudno da je ta kompanija zainteresirana za promjenu svijeti korisnika. Istraživanje je pokazalo kako većina ispitanika preferira korištenje legalnog softvera te da više od 80 posto smatra da je upotreba nelegalnog softvera riskantna i nesigurna. Iako korisnici igraju sve važniju ulogu u prijavljivanju nelegalnog softvera, često traže pomoć softverske industrije i državnih tijela. Tako 65 posto ispitanika smatra da je potreban veći angažman vladinih ureda, a 72 posto složilo se kako bi softverska industrija trebala poduzeti konkretne korake, posebice u vezi s edukacijom korisnika.

Krađa indentiteta
“Korištenje nelicenciranog softvera korisnike izlaže zloupotrebi podataka u smislu krađe identiteta – financijskih i osobnih podataka – čime osim materijalnih gubitaka mogu snositi posljedice zbog suodgovornosti za navedene povrede. Jedino licencirani računalni softver korisnicima daje jamstvo i zaštitu koju korisnici zaslužuju”, naglašava BSA Hrvatska. Studija koju je u siječnju 2008. proveo IDC ukazuje i na to da smanjenje stope softverskog piratstva na svjetskoj razini može generirati stotine tisuća novih radnih mjesta.