Hrvatskoj poštanskoj banci nakon jučerašnje Glavne skupštine i odluke o povećanju temeljnoga kapitala za ukupno 500 milijuna kuna napokon je osiguran kapital za novi kreditni ciklus. U dokapitalizaciji radi kapitalne potpore uravnoteženjem strukture jamstvenoga kapitala Vlada sudjeluje sa 450 milijuna kuna. Uplatu novca iz državnog proračuna odobrila je jučer na telefonskoj sjednici, dok Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u temeljni kapital banke unosi potraživanje po hibridnim instrumentima u iznosu od 50 milijuna kuna. “Ova je Skupština vrlo važna za HPB jer će uz punu podršku i na ovaj način iskazano povjerenje većinskog vlasnika banka moći još bolje odgovoriti izazovima tržišta te osigurati još kvalitetnije pružanje financijskih usluga i kreditiranje hrvatskoga gospodarstva i stanovništva”, izjavio je Čedo Maletić, predsjednik Uprave HPB-a.

Vlasnička struktura
Vlada ovim odlukama postaje najveći pojedinačni dioničar HPB-a. Njezin udjel nakon dokapitalizacije banke iznosi 29 posto, dok se vlasnički udjel Hrvatskih pošta smanjuje na 27%, Hrvatski fond za privatizaciju drži 22%, dok je udjel HZMO-a 20%. Komentirajući odluku, potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker naglasio je kako tim potezom Vlada iskazuje potporu razvojnim planovima HPB-a, punu potporu strategiji njezina rasta i daljnjeg širenja. “Vjerujem kako će uplata od 450 milijuna kuna za povećanje temeljnoga kapitala omogućiti banci da, vodeći računa o kontroli troškova i rizika, državi kao većinskom vlasniku stvori vrijednost koja će opravdati naša ulaganja”, izjavio je Šuker. Vlada je k tomu uplatu za 255.536 dionica ostvarila i vodeći računa o njihovoj tržišnoj vrijednosti, odnosno po 1761 kunu, dakle iznad nominalne vrijednosti dionice koja iznosi 1100 kuna.

CO i Lloyd odustali
Za razliku od HZMO-a ovu priliku za pretvaranje hibridnog depozita u dionice HPB-a vodeći osiguravatelj Croatia osiguranje i njegova tvrtka za reosiguranje Croata Lloyd na kraju ipak nisu iskoristili. No HPB i postignutim u novu godinu ulazi mirnije, otklonivši problem niske stope adekvatnosti kapitala. Promjenom strukture jamstvenoga kapitala banka ujedno povećava svoj kreditni potencijal te stvara pretpostavku za smanjenje troška i time povoljnije uvjete kreditnog praćenja poduzetnika i građana.