Svaka usporedba hrvatske maloprodajne strukture s maloprodajnim strukturama europskih zemalja s razvijenim tržišnim gospodarstvom i po toj osnovi izvlačenje zaključaka mogla bi biti problematična ako se ne poznaje povijest dolaska do današnjeg stanja. Normalno je da s porastom razine gospodarske razvijenosti dolazi do strukturnih promjena u gospodarstvu koje bismo mogli generalizirati tako da se smanjuje važnost primarnog i sekundarnog sektora, a da raste važnost tercijarnog sektora, odnosno u visokorazvijenim zemljama kvartalnog i kvintalnog sektora. Zastupljenošću spomenutih sektora u strukturi gospodarstva iskazuje se snaga gospodarstva jedne zemlje. Dostignuta razina udjela trgovine u Republici Hrvatskoj mjerena nizom pokazatelja je posljedica dvadesetogodišnje kontinuirane deindustrijalizacije. Drugim riječima, slične vrijednosti pokazatelja su posljedica obrnutih kretanja. Navest ćemo primjer pokazatelja kojim se mjeri razvijenost maloprodajne strukture kakav je pokazatelj broja stanovnika po jednoj prodavaonici. Hrvatski pokazatelj je sličan nekim razvijenim članicama Europske unije. Laici bi rekli odlično, isti smo kao oni. Međutim, kod njih je to posljedica promjena u maloprodajnoj strukturi koja se događala u posljednjih dvadesetak godina, koja se može iskazati trendom manje prodavaonica više prodajne površine.

Proces koncentracije
Drastično je smanjen broj malih prodavaonica, ali je narasla masa prodajne površine, što je za posljedicu imalo pojavu prodavaonica velikih prodajnih površina do gigantskih razmjera. To je nužna pretpostavka za uvođenje suvremenih prodajnih tehnologija i porasta kvalitete prodajne usluge. Istodobno, prema pokazatelju prodajne površine po stanovniku, hrvatska maloprodaja zaostaje za razvijenim zemljama članicama EU. To je posljedica spomenutog jer su u hrvatskoj maloprodajnoj strukturi dominantno zastupljeni mali trgovci i mali usitnjeni prodajni kapaciteti. U 2011. očekuje se blagi oporavak gospodarstva u cjelini, nikakav ili neznatan porast kupovne moći stanovništva te potenciranje trendova u maloprodaji koji su već viđeni na tržištima razvijenih zemalja Europe kao što su: a) nastavak procesa koncentracije u trgovini na malo (manje nezavisnih trgovaca, više mnogofilijalnih), b) nastavak procesa internacionalizacije (manje nacionalnih, više internacionalnih trgovaca), c) smanjivanje broja prodavaonica uz istodobni porast mase prodajne površine, d) smanjivanje zaliha uz istodobno širenje lepeze usluga i e) smanjivanje prometa po četvornome metru prodajne površine uz eventualni porast trgovačkih marži.

Vrijeme za pripremu
Intenzitet spomenutih trendova na hrvatskom maloprodajnom tržištu je znatno niži u odnosu na razvijene zemlje, članice, EU i po tome smo sličniji zemljama njezina rubnog, mediteranskog dijela poput Italije, Grčke i Španjolske. Imali smo dovoljno vremena da anticipiramo navedene trendove i posljedice te bi hrvatska trgovina na malo trebala biti spremna za sudar s porastom intenziteta navedenih trendova koji će u znatnoj mjeri promijeniti hrvatsku maloprodajnu strukturu u dolazećim godinama. Ponajprije se to odnosi na trend smanjivanja broja malih prodavaonica i malih trgovaca.

Nikola Knego, katedra za trgovinu Ekonomski fakultet Zagreb