Za nas je 2010. bila gotovo izgubljena godina. Razlog navedenom nije u osnovi globalna kriza koja se u Hrvatskoj nastavila i traje i sada, već činjenica da mi nakon plinske krize pa sve do početka druge polovine 2010., ili točnije krajem lipnja 2010., nismo uopće radili niti proizvodili. To razdoblje “potrošili” smo na montažu strojeva i opreme, na saniranje štete i obnovu tvornice nakon ponovne nabave strojeva i opreme“, kaže Ivan Miloloža, predsjednik Vijeća članova HUP-a. Nadodaje da je zbog navedenog 2010. bila znatno gora od onog što se očekivalo. ”Međutim, činjenica da smo ponovno uspjeli uspostaviti proizvodnju i potpuni proizvodni ciklus čini nas donekle zadovoljnima nakon havarije koju smo imali za vrijeme plinske krize”, kaže Miloloža.

Kakve ćete rezultate imati (procjene) s obzirom na karakteristike okruženja u kojem ste poslovali?
Uz štetu koju smo pretrpjeli znamo kakva je situacija u hrvatskom gospodarstvu, našem okružju, a posebno u automobilskoj industriji koja je uz financijski sektor najviše bila pogođena u svijetu, što je moralo ostaviti trag na poslovanje. Ako se isključi materijalna šteta koju smo pretrpjeli, mi smo pozitivno poslovali. Sačuvali smo sva radna mjesta, ne otpustivši nijednog radnika. Opstali smo uza sve probleme koje smo imali i nastojimo se vratiti na tržište s kojeg smo zbog nemogućnosti proizvodnje dugo izbivali.

Predviđanja za gospodarstvo su poznata – proračun je donesen, projekcije kretanja BDP-a su također iznesene – što u skladu s tim očekujete u gospodarstvu u 2011.?
U 2011. ne može se očekivati ništa spektakularno niti bilo kakav veći pomak. Može se samo očekivati nastavak situacije iz 2010. i daljnji pad gospodarskih aktivnosti iz sljedećih razloga: u 2010. nisu napravljene nužne reforme koje su se morale učiniti i koje su trebale biti temelj za bolju poslovnu klimu i oporavak gospodarstva; pred nama je izborna godina i u njoj se ne mogu očekivati reformski potezi Vlade, već će potezi vlasti i opozicije biti gotovo jednaki i svodit će se na “nadmetanje” u obećanjima, ustupcima i dodvoravanjima biračkom tijelu, što je s političkog aspekta razumljivo, ali i vrlo opasno za cjelokupno društvo jer se Hrvatska već sada nalazi u “opasnoj i neizdrživoj” zoni. Neće se zaustaviti rast nezaposlenosti zbog pada gospodarske aktivnosti, ali i zbog nefleksibilnog i gotovo rigidnoga radnog zakonodavstva koje ne dopušta bolju fleksibilnost i fluktuaciju radne snage, a samim tim i utječe na porast nezaposlenosti, rast cijene energenata, ponajprije plina i električne energije, do kojih će sigurno doći. Također će znatno pridonijeti daljnjoj slaboj konkurentnosti hrvatskih proizvoda koji su zbog znanih razloga ionako nekonkurentni. Sve to utjecat će i na standard građana.

Jeste li napravili planove poslovanja vaše tvrtke za 2011. i kakve su vam projekcije?
Napravili smo planove za 2011., a zadnji kvartal 2010. nastojali smo iskoristiti za povrat na tržište gdje smo bili do plinske krize. Budući da smo 70% svojih proizvoda izvozili, usmjereni smo prema izvozu i naravno da očekujemo dobit i rast.

Planirate li investicije i što mislite o proklamiranoj ideji da će privatne investicije biti glavna poluga rasta?
Slažem se s onima koji kažu da će privatne investicije biti glavna poluga rasta našega gospodarstva u idućim godinama. To ne znači da država ne treba i neće ići u investicije. Dapače, mišljenja sam da i ona mora ići u investicije koje su realne i potrebne. Međutim, nemojmo zaboraviti okružje u kojem živimo i u kojem se nalazimo. Da bi privatne investicije doživjele svoj zamah, moraju se stvoriti uvjeti za isto. Uz provođenje reformi moraju se ukinuti mnoge administrativne prepreke. Moraju se ukinuti prepreke u sadašnjim propisima i pojednostaviti izdavanje potrebnih dozvola, rješenja i sl. Nije dovoljno samo o tome deklarativno govoriti. Nešto se mora učiniti. Tek kada sustav uredimo, možemo očekivati rezultate. A to je stvar prije svega države, odnosno Vlade i lokalne uprave.

Ivan Miloloža, predsjednik Vijeća članova HUP-a