Zbog činjenice da će biti obilježena predizbornim predznakom, a što je i prije slaganja državnog proračuna presudilo da se propusti toliko priželjkivana prilika za ozbiljnije reformske poteze, 2011. za Hrvatsku na prvi pogled izgleda kao godina koju bismo najradije prespavali.
Dolazi godina neizvjesnosti, čiji se pritisak očekuje od mikro- do makrorazine, u kojoj se još nitko ne usudi prizvati konačan završetak krize, u kojoj nema naznaka investicijskom zamahu koji bi povukao gospodarstvo iz gliba unatoč katalogu tridesetak ulagačkih projekata koji je Vlada nedavno prezentirala. Ipak, za razliku od ne odveć optimističnih opservacija u domaćim krugovima u očima drugih, primjerice predstavnika Europske banke za obnovu i razvoj ili Europske komisije, Hrvatska ima znatno bolju percepciju. U posljednjem izvješću o hrvatskom napretku Europska komisija u dijelu koji se odnosi na ekonomska kretanja i prognoze nalazi veći poticaj oporavku hrvatskoga gospodarstva nego što ga sami vidimo. No s druge strane takve su ocjene Bruxellesa ostale u sjeni pomicanja potencijalnog datuma zaključenja pregovora o pristupanju s proljeća na ljeto. Završetak samih pregovora nedvojbeno je u fokusu Vlade, no zasigurno će uza sav trud koji ulaže na dinamiku pregovora utjecati i okončanje procesa privatizacije i restrukturiranja hrvatske brodogradnje, što nije ostvareno kako je planirano u ovoj godini i čiji se nastavak teških pregovora očekuje i u prvom tromjesečju iduće godine. No o tome ne ovisi samo približavanje EU, nego, kako ističe i savjetnik premijerke Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb, industrijski oporavak, povećanje izvoza i rast BDP-a. Sam rasplet te priče višestruko će biti vidljiv u 2011. jer će se i dosad izdana potpora tom sektoru iz implicitnih jamstava prebaciti u državni dug koji bi prema procjeni Lovrinčevića mogao dosegnuti i visinu od 3,5 posto BDP-a. Iako je pri slaganju proračuna za 2011. bio zazivan ozbiljan rez, koji se na kraju ipak nije dogodio, sasvim je sigurno da ni postignuto zamrzavanje razine izdataka Vladi neće biti lako ostvarivo. Analitičari su unaprijed, s podsmijehom, procijenili da će već u prvom polugodištu biti nužno preslagivanje proračuna, no ako se bude pridržavalo zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji bi trebao stupiti na snagu s prvim danom 2011. godine, trebalo bi se raditi tek o sitnim preinakama. Ministri će prema tom zakonu biti sankcionirani za svako prekoračenje, a nakon što probiju postavljene gabarite, odgovarat će davanjem mandata na raspolaganje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu