Poslovanje pohlepnih financijaša u dobroj je mjeri zaslužno za razmjere krize koja je pogodila većinu zapadnih zemalja, stoga Europska komisija traži način kako da za odgovorne osobe uvede i kriminalne sankcije. Naime, prije dvije godine zemlje članice skupine G8 potpisali su deklaraciju koja uključuje mjere za sprečavanje nedopuštenog upravljanja kapitalom te jačanje sankcija. Nakon toga su nadležna tijela Europske unije u državama članicama provele provjeru na koji način se sankcionira takvo ponašanje.

Regulatori pošteđeni
Stoga će Europska komisija, nakon što su obrađeni svi podaci, pokušati postrožiti sankcije jer je utvrđeno da zemlje imaju vrlo različite i vrlo slabe načine i zakone borbe protiv financijskih zločina. Neimenovani izvor iz Komisije za internetski portal EurActiv kazao je se traži mogućnost “određivanja minimalnih zajedničkih kriminalnih sankcija”. S druge strane Komisija pokazuje manje entuzijazma za uvođenje sankcijama nadzornim tijelima, koja su također dobrim dijelom zaslužna za čitavu situaciju jer je bilo slučajeva da nisu reagirali iako su imali mogućnosti. Jedan od takvih primjera je i slučaj kada je bankar Paul Moore iz financijske kompanije HBOS-a najavljivao britanskom regulatornim tijelu zaduženom za financije FSA (British Financial Services Authority) kakve sve opasnosti nosi tržište sekundarnih hipoteka, ali ljudi iz FSA nisu ništa poduzeli. “Moramo biti oprezni u vezi s tim pitanjem. Ako oni koji nadgledaju budu previše podložni sankcijama, moglo bi se desiti da ne reagiraju kako bi trebalo”, kazao je neimenovani izvor EurActivea. Isti izvor otkrio je da neke zemlje EU nisu uvele legislativu koju su bile dužne uvesti, ali nije rekao o kojim je zemljama riječ. Razlike među zemljama su uistinu značajne. Tako se kazne za identična djela kreću u rasponu od 100.000 eura u pojedinim zemljama pa do milijun eura u drugim članicama EU bloka.

Tigar od papira
No, pojedini promatrači i poznavaoci financijskog sektora kritiziraju Komisiju u ovom slučaju. Naime, oni smatraju da se time samo nabacuju nova pravila na hrpu već postojećih odredbi umjesto da se riješava važnije pitanje. Pod tim misle na činjenicu da financijski “policajci” i dalje imaju malu moć. Smatraju da bi važnije bilo stvoriti pravnu snagu, odnosno tijelo koje bi uistinu funkcioniralo diljem Unije te da bi tek tada uvođenje strožih sankcija imalo smisla. Inače, u svom pisanom osvrtu na pitanje strožih sankcija, koji je napisan na 16 stranica i koji je ranije spominjani neimenovani izvor predočio EurActiveu, spominje se i zamka koja se odnosi na automatsko i sve učestalije trgovanje pomoću algoritama koji prate trenutne tržišne događaje. Komisija predlaže kontrolu rizika i filtera koji bi smanjili mogućnost od nastanka problema zbog takvih trgovinskih platformi.