Domaći obvezni mirovinski fondovi (OMF) ove su godine, čini se, promijenili ulagačku politiku koju provode izvan granica Hrvatske. Izašli su iz inozemnih državnih obveznica i usmjerili se u dionice i strane otvorene investicijske fondove (OIF). Ukupna inozemna imovina krajem listopada iznosila je 4,2 milijarde kuna što je gotovo 12% ukupne imovine četiriju OMF-ova. Krajem 2009., ta je imovina iznosila 2,8 milijardi kuna i bila je 9,5% ukupne imovine.

Rekacija na tržišne prilike
Iako su samo dva OMF-a krajem 2009. bila izložena u inozemnim državnim obveznicama, AZ fond i PBZ/CO fond, krajem listopada samo je ostao AZ sa nešto manje od 437 milijuna kuna. No, krajem 2009. taj je iznos bio 1,2 milijarde kuna i bio je 10,1% ukupnog portfelja AZ-a. Iz tog fonda kažu kako ‘odlazak’ iz obveznica u dionice nije promjena strategije ulaganja, nego samo odgovor na kratkoročne tržišne prilike. “U obveznicama smo bili duže vremena jer smo očekivali da će pad inflacije pozitivno djelovati na njihove povrate te smo stoga za svoje članove ostvarili iznadprosječne prinose za takvu vrstu instrumenata. Sada nam trenutne razine prinosa više nisu interesantne”, poručuju iz AZ fonda. Kapital iz stranih državnih obveznica ‘prelio’ se, slijedom toga, u inozemne dionice. “Većinu inozemnog dioničkog portfelja ulažemo u dionice iz defenzivnog sektora sa visokim dividendnim prinosima. Smatramo da će te dionice na dulji rok donijeti veći povrat od ulaganja u inozemne obveznice”, poručuju iz AZ-a. Vjeruju i da će takve dionice zbog defenzivnosti sektora u kojima posluju, u slučaju većih tržišnih potresa biti manje pogođene od cikličnih dionica.

Dvostruke naknade
S druge strane, neki domaći fond menadžeri odlučili su pojačano ulagati u strane OIF-ove. Krajem listopada su četiri OMF-a imala ukupno 1,8 milijardi kuna u stranim OIF-ovima, dok su krajem 2009. držali nešto više od 713 milijuna kuna. Jedino se AZ fond potpuno povukao iz ove pozicije. Ističu kako preferiraju izravno ulaganje u dionice, a ne indirektno kroz investicijske fondove. “Smatramo da nije primjereno da naši članovi plaćaju dvostruku naknadu za upravljanje”, zaključuju u tom fondu. Trenutno je u strane OIF-ove najviše uložio Raiffeisen OMF koji drži od 683,6 milijuna kuna, što je 6,5 posto njegove ukupne imovine. Prošle je godine taj OMF uložio dovostruko manje u OIF-ove, ‘samo’ 242,6 milijuna kuna. Taj je udio, zapravo, gotovo cijela imovina RBA OMF-a koja je plasirana izvan Hrvatske.

Strani OIF-ovi

Povećana izloženost
PBZ/CO fond drži 640,5 milijuna kuna, odnosno 10,9 posto svoje imovine u inozemnim OIF-ovima. Prošle godine uložili su 181 milijun kuna. Erste Plavi OMF je, pak, izložen sa 511,9 milijuna kuna što je 11,1 posto njegove imovine. “Erste Plavi OMF povećao je svoju izloženost stranim tržištima nakon sanacije grčke krize i daljnjeg oporavka svjetskih tržišta”, poručuju iz tog OMF-a. Taj fond udvostručio je ulaganje u inozemne dionice i OIF-ove jer se udio strane imovine sa gotovo devet posto u ovoj godini povećao na 16,5 posto.