Novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima u primjeni od prvog siječnja 2011. uvodi mogućnost naplate i iz oročenih depozita, ali banke ne moraju raskidati ugovore o oročenim sredstvima svojih klijenata radi naplate vjerovnika. Iz Hrvatske udruge banaka potvrdili su da će se Finin nalog za plaćanje provoditi nakon isteka oročenja. Glasnogovornica HUB-a Ivana Prgomet objašnjava kako to znači da “nema raskidanja ugovora o oročenom depozitu, ali niti obnavljanja ugovora”. “Tehnička procedura provođenja ovrhe na novčanim sredstvima i slično, nije područje koje HUB može tumačiti, no treba istaknuti da banke oročena sredstva tj. depozite neće plijeniti sve do isteka oročenja, a da se po isteku oročenja, oročenje neće moći produžiti već će se sredstva plijeniti. Ukoliko je ovršenik riješio svoje dugovanje, odnosno podmirio obveze po ovrsi prije isteka oročenja, depozit se neće dirati”, stoji u HUB-ovom objašnjenju.

Nema iznimke
Postupajući po nalozima za naplatu koje će banke dobivati od Financijske agencije, banke će provoditi ovrhu na svim kunskim i deviznim sredstvima koja dužnik ima bez razlike radi li se o glavnom ili sporednim računima. Jedino će sredstva koja su oročena ostati izvan domašaja ovrhe dok ne isteknu važeći ugovori koje dužnici imaju s bankama. Očekuje se da će problem blokade ovrhe na oročenim sredstvima pogoditi znatan broj vjerovnika, između ostalog i zato što je to dosad bio čest način izbjegavanja plaćanja vjerovnika, smatra financijski stručnjak Vlado Brkanić. No, Brkanić navodi da bi to moglo dovesti do panične reakcije dužnika koji bi, zaprijete li im vjerovnici sa stečajem kao posljedicom blokade duže od 60 dana, sami mogli krenuti u raskidanje oročenja. “U svim bankama će se blokirati računi dok se ne provede ovrha kao i svi oročeni depoziti. Dužnici će sami zatražiti raskide ugovora o oročenom depozitu jer, ako je riječ o poduzetnicima, onda će im biti blokirana poslovanja, te će im prijetiti stečaj”, ističe Brkanić. Iako će Fina od iduće godine preuzeti odgovornost za jedinstveni postupak, metodologiju i redoslijed u izvršavanju osnova za plaćanje, neće moći prisiliti banke da raskinu ugovore o oročenjima radi naplate vjerovnika iako dužnik nema dovoljno raspoloživih sredstava za naplatu. Na taj način banke prestaju biti odgovorne za niz poslova kao što su vođenje redoslijeda naplate, provedba naplate, blokada ili deblokada računa dužnika te će se vjerovnici za svaku spornu stavku morati obratiti Fini.

Fina zagušena upitima
Finin odjel prisilne naplate već je zagušen nizom tehničkih pitanja na koja, pod teretom navodno prevelikog posla, ne stiže odgovarati. Uspostavljen je Jedinstveni registar računa (JRR), a riječ je o elektroničkoj bazi podataka koja sadrži račune poslovnih subjekata i građana. Osim računa, JRR sadrži i podatke o postojanju oročenih sredstava, ugovora o stambenoj štednji i depozita u kreditnim unijama, ali ne sadrži podatak o stanju na računu ili visini depozita. Podaci iz JRR-a koji se odnose na građane su tajni jer se na njih primjenjuje Zakon o zaštiti osobnih podataka. Inače, provedbu ovrhe na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama omogućuje OIB, a nije potrebna dužnikova suglasnost i nije potrebno da u osnovi za plaćanje bude određena ovrha na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima. Ukoliko u osnovi za plaćanje nisu navedeni računi na kojima se ovrha provodi, ovrha se provodi u svim bankama redom.

Blokada računa

Fina sve pokreće
Fina će dobivati ovršne isprave (osnove za plaćanje) od javnih bilježnika i sudova, ali i od poduzetnika koji imaju zadužnicu. No, oni je više neće predavati u poslovnu banku prema sjedištu dužnika nego će je moći predati u lokalnoj poslovnici Fine koja će upisivati sat i minutu primitka ovršne isprave, te će elektronskim putem banke izvijestiti o nalozima koje moraju provesti sa svih računa dužnika. Dok se ne provede ovrha bit će blokirani svi računi dužnika. Kada banke izvijeste Finu da je provedena ovrha, Fina izvješćuje da prestaje blokada.