Od egipatskih faraona do rimskih careva, srednjovjekovnih kraljeva do španjolskih konkvistadora, mongolskih prinčeva do kineskih dinastija, preko svih zlatara i kovača koji su im služili, ljudi iskazuju tisućljetnu ovisnost o vrijednosti zlata. Jednostavno pitanje: zašto?

Jednostavan odgovor, prijedlog jednog newyorškog organizatora zabava, Davida Monna: “Zlato je toplo. Ima boju zbog koje se osjećamo dobro.”A ako ste bili dovoljno pametni da uložite u taj materijal kojega od pamtivijeka nazivaju “suzama sunca”prije posljednjeg porasta cijene, vjerojatno se upravo osjećate prilično dobro glede svoje ulagačke pronicljivosti. U posljednje dvije godine vrijednost unce zlata gotovo se udvostručila, a u listopadu je dosegnula vrhunac od 1400 dolara. No, kako je nedavno naglasio David Leonhardt, ekonomski kolumnist The Timesa, usprkos svim bombastičnim naslovima o rekordnoj cijeni zlata, trenutna cijena nije ni blizu rekordu koji će ono doseći nakon prilagodbe inflaciji. Pravi rekord postavljen je prije 30 godina, kad se cijena unce zlata popela na 2387 dolara, odnosno porasla 70 posto u odnosu na 1385 dolara, koliko je iznosila 30. studenog. “Ideja da je zlato skuplje no ikada ide u prilog obuhvatnijem tumačenju koje ne odgovara činjenicama – točnije, da inflacija predstavlja neizbježnu prijetnju”, napisao je Leonhardt. Strah od inflacije potiču najave Banke saveznih rezervi Sjedinjenih Američkih Država da će tiskati dodatnih 600 milijardi dolara namijenjenih za bankarski sustav. Zbog takvog pristupa James Grant, autor knjige “Novac na umu” (Money of the Mind) i urednik dvomjesečnog časopisa Grant’s Interest rate Observer, poziva na povratak u jednostavnija vremena. “Pustite ekonomiste neka uzdišu: svijetu sada treba klasični standard zlata, onaj koji je bio važeći od 1880. do 1914. Po pitanju korisnosti, ekonomije i elegancije, s njim se ne može mjeriti niti jedan monetarni sustav”, napisao je Grant u The Timesu.

Njegov argument temelji se na načelu da bi bilo lakše vjerovati tržištu koje bi relativnu vrijednost dolara određivalo na temelju zlata, umjesto da to radi malena vojska doktora ekonomije zaposlenih u Banci saveznih rezervi, a koji su trenutno glavni i odgovorni za određivanje monetarne politike. Kako je napisao financijski kolumnist Timesa, rastuća cijena zlata odražava “ponajprije očaj zbog trenutnog stanja svjetskog gospodarstva te zaključak da elite koje njime upravljaju ne znaju što rade”.Postoje neki nepredviđeni rizici u činjenici da bezlični birokrati odlučuju o upravljanju ekonomijom, no svi oni blijede u usporedbi s iračkim preprodavačima zlata koji se nalaze na prvoj liniji sektaške borbe. Ove je godine u Iraku 40 ljudi ubijeno tijekom pljački zlatarni, a krajem listopada su muškarci naoružani raketnim granatama napali najveću tržnicu zlata u Kirkuku, prilikom čega je ubijeno deset i ranjeno još deset osoba, izvještava The Times. Neki zlatari zatvaraju trgovine ranije ili često mijenjaju radno vrijeme za slučaj da ih se promatra. Ne mogu ni zamisliti da bi morali prekinuti djelatnost i pomirili su se sa svojom sudbinom. “Što bismo radili kad bismo sve rasprodali?”, pita se Fahd alTaie (22), čiji je djed počeo trgovati zlatom u Karbali, a otac preselio poduzeće u Bagdad. “Ne znamo raditi ništa drugo. Sada samo čekamo smrt.”

Tom Brady