Ne samo da se Hrvatska iz recesije oporavlja najslabije od svih zemalja u regiji već bi i mršavi rast BDP-a u trećem tromjesečju već u sljedećem mogao postati prošlost, a gospodarstvo zaroniti u drugi uzastopni pad. Dok su do sada ekonomisti i analitičari redom odbacivali prognoze o tzv. double dipu, ili scenariju pad-oporavak-pad pa tek onda pravi oporavak, taj je scenarij nakon posljednjih podataka vrlo izvjestan, smatraju analitičari Privredne banke Zagreb. Prognozirajući kretanja u posljednja tri mjeseca ove godine, uz ogradu da je dostupnih podataka malo, u PBZ-u drže da će “donijeti novi pad BDP-a, i to na razini od oko 1 posto”. Zato tamo i dalje ostaju pri ocjeni da će kretanje BDP-a u 2010. iznositi negativnih 1,5 posto.

Industrijski pad
“Ako četvrto tromjesečje donese novi pad gospodarske aktivnosti, a vjerojatnost čega je trenutno izrazito visoka, Hrvatska će se naći u ‘duplom padu’”. Svoje pesimistične prognoze u PBZ-u temelje na razočaravajućim podacima za industrijsku proizvodnju koja je nakon kratkog uzleta u rujnu sve neugodno iznenadila oštrim listopadskim padom. “Podatak da je industrijska proizvodnja u listopadu smanjena za čak 4,4% u odnosu na isti mjesec godinu dana prije ne ulijeva povjerenje da će se ostvareni rast BDP-a u trećem tromjesečju nastaviti i u četvrtome”, stoji u redovitoj tjednoj analizi koju potpisuje Ivana Jović iz Ureda za ekonomska istraživanja i strateško planiranje u PBZ-u. Podsjetimo, Državni zavod za statistiku krajem prošlog tjedna objavio je prvu procjenu kretanja bruto domaćeg proizvoda za treće tromjesečje. Prema toj procjeni BDP je bio 0,2 posto viši nego godinu prije u istom razdoblju, a iako nisu objavljeni detaljni podaci o strukturi, u PBZ-u pretpostavljaju da je “marginalni rast” posljedica turističke sezone zbog koje je porastao izvoz usluga, čime je zadržan pozitivan doprinos neto inozemne potražnje ukupnom BDP-u.

Brojke nisu konačne
“Određeni pozitivni” utjecaj na osobnu potrošnju donijele su i porezne izmjene u sustavu poreza na dohodak te ukidanje niže stope kriznog poreza, no i dalje se ne vidi oporavak domaće potrošnje, a treba imati na umu da je riječ o prvoj, preliminarnoj procjeni DZS-a pa se finalna stopa rasta BDP-a može korigirati kad bude objavljena krajem prosinca. Usporedba sa zemljama u okruženju za Hrvatsku je porazna. Na krilima izvoza u Njemačku Slovačka je u trećem tromjesečju porasla 3,7 posto, a Mađarska 1,6 posto. Jasna je, kažu u PBZ-u, veza tih zemalja i kretanja industrijske proizvodnje u Njemačkoj.

Pritisak na kunu
Novčana kretanja u proteklom tjednu obilježili su deprecijacijski pritisci na kunu koja je prema euru oslabila na 7,4114 kune za euro. Deprecijacijski pritisci očekuju se i u idućem razdoblju pa nije isključena još jedna devizna intervencija HNB-a u svrhu stabilizacije tečaja, kažu u PBZ-u. Zbog zabrinutosti oko Irske i zajednička europska valuta prošli je tjedan izgubila na vrijednosti prema vodećim svjetskim valutama, među kojima 3,2 posto prema dolaru.