Zbog stvaranja prekomjernih financijskih obveza u nekoliko resora, a ponajprije u zdravstvu, te u ministarstvima pravosuđa, znanosti i poljoprivrede Vlada nije mogla čekati jesen, za kada je planiran rebalans ovogodišnjeg proračuna. No u izmjenama proračuna koje je s jučerašnje sjednice uputila u Sabor po prvi put se rebalansom više povećavaju ukupni prihodi nego rashodi pa je njime planirani deficit proračuna za ovu godinu smanjen sa 3,3 posto BDP-a na tri posto. Rebalansom planirani ukupni prihodi povećavaju se, naime, na 94,895 milijarde kuna, što što je za 899 milijuna kuna više od prvotno planiranih, dok rashodi rastu za 430 milijuna kuna, na nešto više od 99 milijardi kuna. Deficit proračuna tako se smanjuje za 485 milijuna kuna pa će za taj iznos, kazao je ministar financija Ivan Šuker, biti smanjene i ukupne potrebe države za zaduživanjem.

Novac HZZO-u
Kako su svi pokazatelji zdravstvene potrošnje u prvih pet mjeseci ove godine ukazivali na značajan rast, najviše novca u procesu rebalansa usmjerit će se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, a riječ je o čak 423 milijuna kuna. Ministarstvu pravosuđa, koje ima povećane troškove zaposlenih, transferirat će se 92 milijuna kuna, a proračun Fonda za razvoj i zapošljavanje povećat će se za 103 milijuna kuna. Ministarstva znanosti trebalo je 45 milijuna kuna više od prvotno planiranih zbog dospjelih ovrha za neisplaćene božićnice i ostalih neplaniranih obveza, a Ministarstvo poljoprivrede dobit će također povećanje od 54 milijuna kuna. To pokazuje da je ukupan rast rashoda u tim resorima bio 717 milijuna kuna, ali je razlika do 430 milijuna, koliko ukupno rastu rashodi, namirena smanjenjima proračuna pojedinih drugih proračunskih korisnika. Nominalno najviše – 197 milijuna kuna smanjen je proračun Ministarstva zdravstvene i socijalne skrbi, no zato je značajan iznos transferiran HZZO-u za čistu zdravstvenu potrošnju. Za 90 milijuna kuna smanjen je proračun Ministarstva gospodarstva, za 54,5 milijuna kuna smanjen je proračun Ministarstva vanjskih poslova, a proračun Ministarstva obrane bit će manji za gotovo 40 milijuna kuna.

Prihodi PDV-a
Na gubitku su i Ministarstvo zaštite okoliša, i to za 24 milijuna kuna, a rezovi su napravljeni i na računu Protuobavještajne agencije, Ureda za upravljanje državnom imovinom, Komisije za vrijednosne papire i Hrvatskog hidrografskog instituta. Dosad “najugodnijem” prijedlogu rebalansa, jer se povećavaju rashodi a smanjuje deficit, najviše su pridonijeli, za čak 836 milijuna kuna, veći prihodi od PDV-a od onih prvotno planiranih, pa ne iznenađuje što je premijer Ivo Sanader na povećanim prihodima čestitao Ministarstvu financija, a posebno Poreznoj upravi te Carini i Policiji, “koje su dobro odradile posao”. Rebalans te smanjenje deficira na tri posto, što se planiralo tek za iduću godinu, ipak je ponaviše pripisao uvjetima koje Vlada stvara, ali i općoj vitalnosti hrvatskog gospodarstva, zbog čega bi gospodarstki rast trebao biti i veći od planiranog. Uz izražavanje zadovoljstva što su smanjenjem deficita nominalno ispunjeni uvjeti za monetarnu uniju, premijer je najavio i skora rješenja za one koji iskaču iz općih trendova, pri čemu će najveći zahvat biti HZZO. Izrazio je i očekivanja da će se rebalansom planirano smanjenje deficita odraziti i mišljenja pojedinih rejting agencija. Iako su prihodi proračuna u prvih pet mjeseci bili za 12 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine, još se u planiranim veličinama ne uspijevaju prikupiti prihodi od trošarina pa je plan od 8,67 milijardi smanjen za 98 milijuna.

Država subvencionira otkup mlijeka

Zbog sprječavavanja poremećaja na tržištu sirova mlijeka Ministarstvo poljoprivrede s gotovo 24 milijuna kuna subvencionirat će otkup viška mlijeka, pri čemu će velike mljekare sufinancirati sa 1,5 kuna po litri, a male s kunu po litri otkupljenoga mlijeka. Tako će, očekivano, najveći iznos subvencije – nešto više od devet milijuna kuna dobiti Lura, oko šest milijuna kuna dobit će Vindija, a osječka mljekara Meggle 2,265 milijuna kuna. Uz ostale, na velike mljekare otpast će 22,8 milijuna kuna ukupne subvencije, dok će malim mljekarama biti transferirano tek nešto više od milijun kuna.

Gradonačelniku odluke do milijun kuna

Izmjenama zakona o lokalnoj upravi Vlada je predložila kako organizirati “suživot” neposredno biranih gradonačelnika i predstavničkog tijela. Gradonačelnik bi bio dužan dva puta na godinu podnositi izvješće o svom djelovanju predstavničkom tijelu, a birači će referendumom u slučaju konflikta odlučivati o smjeni gradonačelnika ili predstavničkog tijela. Gradonačelnik će moći donositi odluke do 0,5 posto lokalnog proračuna, a najviše do milijun kuna, a za sve iznad toga morat će tražiti suglasnost predstavničkog tijela.

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Od balističke zaštite do robotike

Hrvatsko oružje i vojna oprema traže nova tržišta. Sljedeća postaja je Vijetnam