Trgovci su najveći krivci za nelikvidnost u većini zemalja jugoistočne Europe gdje rok naplate ponegdje prelazi i šest mjeseci, pokazalo je istraživanje portala Market-Srbija, koji je utvrdio da je ta država najlošija glede roka naplate u čitavoj Europi.

Eurostatova statistika za najveće članice EU govori da je u Njemačkoj prosječan rok plaćanja 18 dana, a slijede je Francuska sa 24 i Španjolska sa 32 dana. Prema tom istraživanju Hrvatska čak i ne stoji loše te je sa 34 dana kao prosječnim rokom plaćanja na sredini europske ljestvice. Sve ostale zemlje jugoistočne Europe, uključujući i članice Europske unije, imaju deklarirane duže rokove plaćanja. Bugarski poduzetnici, prema tom istraživanju, uspiju svoja potraživanja naplatiti za 44 dana, makedonski za 76, a oni u Bosni i Hercegovini za 104 dana. Najlošija situacija je u Albaniji sa 127 i u Srbiji sa 128 dana. Unatoč zatvorenom krugu neplaćanja, poduzetnici u svim zemljama ove regije su svjesni da bi radikalni potezi, poput primjene pravila EU za plaćanje u roku 30 dana, upropastili veći dio gospodarstva. Naime, na tržištu posluju solidne tvrtke koje su u problemima jer ne mogu naplatiti svoja potraživanja, i ako bi se administrativno odredio fiksni rok plaćanja, one bi propale. Iako su trgovački lanci najdugotrajnije neplatiše, činjenica je da oni kreditiraju građane. Bez potrošačkih, u pravilu beskamatnih, kredita vjerojatno bi pala i potražnja za robom, pri čemu bi na kraju ponovno nastradali mali i srednji dobavljači. Prema podacima Fine ukupna vrijednost nepodmirenih naloga za plaćanje u Hrvatskoj je 33,6 milijardi kuna. Samo HZZO ima rok plaćanja od 180 dana, a neki drugi i duži.