Visoka eurizacija Hrvatske smanjuje stupnjeve slobode ekonomske politike, kazao je glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb na obilježavanju 90. obljetnice zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

On smatra da su visoku eurizaciju potaknuli makroekonomska nestabilnost i monetarna povijest. Devizni računi, građanima dopušteni još 1965., u kombinaciji s drastičnom infacijom iz razdoblja bivše države, ali i aktualna gospodarska kriza ključni su razlozi nepovjerenja u nacionalnu valutu iako štednja u kunama nosi veće kamate. Iako je EBRD lansirao tezu da se tržišta razvijaju kroz lokalnu valutu, brzih i jednostavnih rješenja za ‘deeurizaciju’ Hrvatske nema, misli Škreb. Mađarska i Ukrajina zabranile su kredite u stranoj valuti, no to nije recept za Hrvatsku. Treba se, kaže, kloniti administrativnih zabrana jer bi mogle izazvati kontraefekt. Zalaže se za fiskalnu konsolidaciju i povećanje konkurentnosti, ne kroz tečaj već manje troškove. Nastojeći dati odgovore je li Hrvatska mogla izbjeći dužničku krizu te kako dalje, Dubravko Radošević, savjetnik Stjepana Mesića upozorio je da “model kontinuiranog zaduživanja nije moguć kada kamatna stopa državnih vrijednosnica nadilazi stopu gospodarskog rasta.” Deficit platne bilance morao je financirati produktivne investicije, namijenjene izvozu. Nismo to primijenili, zaduživanje ne možemo zaustaviti, 2010. završit će s dugom u visini 103% BDP-a. Uvjeren je da se kriza mogla predvidjeti no, ušli smo u dužničku zamku, a svaka promjena tečaja, ocjenjuje, dala bi razarajući učinak. Manevarski prostor za novu ekonomsku politiku vrlo je sužen.

EBRD

Povjerenje u lokalnu valutu
Prema posljednjem izvješću EBRD-a Hrvati u domaćoj valuti imaju 28 posto kredita i 20 posto depozita, Mađari 38 posto kredita i čak 78 posto depozita dok su Turci i sa kreditima i sa depozitima na lokalnu valutu ‘naslonjeni’ sa po 65 posto. Najveću naklonjenost nacionalnoj valuti iskazuju Česi, kreditni dug drži 91 posto udjela, a depozite 87 posto. Poljaci pak u domaćoj valuti imaju 68 posto kredita te 90 posto depozita.