IBM i Apple dugo se već smatra potpunim suprotnostima. IBM ima imidž stroja, tj. tvrtke koja pruža usluge velikim korporacijama i državnim tijelima, a poznata je po petogodišnjim planovima za ostvarivanje dobiti.

S druge strane Apple ljudi doživljavaju kao tvornicu uspješnih proizvoda namijenjenih malim potrošačima. No te bismo dvije tvrtke mogli promatrati kao jin i jang inovacija na području visoke tehnologije: naime, imaju više toga zajedničkog nego što se obično smatra. IBM svojim raznolikim djelatnostima pristupa vrlo znanstveno i inovativno, kako tvrde poznavatelji te industrije. Usto se Appleov nezaustavljivi uspjeh može dobrim dijelom objasniti time što su inovaciju pretvorili u sustav kojim se može upravljati poput stroja. IBM i Apple orijentirali su se na različita tržišta, no postoji sličnost u njihovim strategijama, kako kaže profesor s Harvarda David Yoffie. Velika se promjena u IBM-u, kaže, dogodila prije otprilike petnaest godina. Cilj je bio izgraditi tvrtku koja unosno posluje i ima stalan dotok novca, koja će se usmjeriti na pružanje usluga i nuditi licencije za korištenje softvera te privlačiti partnere iz industrije i programere koji će se koristiti njihovom tehnologijom. U proteklih desetak godina Apple se uglavnom priklonio istoj strategiji. Partneri tvrtke i programeri grade svoje proizvode na temelju njihova softvera za iPhone i iTunes te s Appleom dijele zaradu od glazbe i aplikacija koje se prodaju u iStoreu. “Obje su tvrtke na temelju svojih ključnih proizvoda stvorile ekosustav partnera i programera”, kaže Yoffie. “I obje ovise o novim inovacijama.” Kad se Steven Jobs vratio u Apple 1997. godine, tvrtka nije dovoljno proizvodila, troškovi se nisu dovoljno nadzirali, a zalihe su se gomilale. U financijskoj 1997. godini tvrtka je izgubila više od milijarde dolara. Početkom 1998. godine Jobs je iz Compaqa doveo Timothyja Cooka, stručnjaka za organizaciju proizvodnje, koji je 12 godina radio s IBM-om.

Uz Cooka, koji je danas direktor proizvodnje u Appleu, tvrtka je postala ideal učinkovitog poslovanja. Prema riječima stručnjaka, da bi se poticao stalan razvoj inovacija, potrebno je imati uravnotežen sustav upravljanja i nadahnuto vodstvo. Appleov izvor inspiracije jesu elektrizirana osobnost Stevea Jobsa i moć stvaranja popularnih proizvoda. U IBM-u inspiracija je širi projekt: provode se istraživanja na području znanosti i tehnologije kako bi se riješili veliki poslovni i društveni izazovi u energetici, onečišćenju, prijevozu i zdravstvu. Usto je tvrtka uložila stotine milijuna dolara u propagandnu kampanju “Pametniji planet”. “Naravno da je riječ o marketingu, ali i o važnoj ideji koja prenosi misiju tvrtke zaposlenicima i cijelom svijetu”, kaže savjetnik za inovacije John Kao koji surađuje s vladom i raznim tvrtkama. Stručnjaci tvrde da se tvrtke znatno razlikuju glede istraživanja. IBM ima istraživačke centre diljem svijeta, godišnje u istraživanje i razvoj ulaže šest milijardi dolara te bilježi veći broj patenata nego ijedna druga tvrtka. Petero IBM-ovih znanstvenika osvojilo je Nobelove nagrade, tvrtkini stručnjaci sudjeluju na znanstvenim konferencijama, objavljuju radove i ostvaruju značajne rezultate u računarstvu, matematici i znanosti o materijalima. S druge strane Apple se usmjerio na inovacije u prozvodima, a ne u znanosti. Veća se važnost daje korisničkom iskustvu, kako kaže jedan bivši Appleov menadžer. Stručnjaci iz Applea stalno tragaju za novom komercijalnom tehnologijom: surađuju s dobavljačima u razvoju proizvoda do najdublje razine. Prototipi se pokazuju samo Jobsu i njegovu timu. Naprimjer, tvrdi spomenuti izvor, od tri prototipa iPhonea prva dva su odbačena. “To je prava znanost – proizvod”, dodaje.

Steve Lohr