U Hrvatskoj su prošle godine evidentirane tek 742 sitne krađe. Ove godine od siječnja do kolovoza zabilježeno je njih 532, što je za 62 više nego u istom razdoblju prošle godine. No, naoko mala brojka nije ni izbliza takva.

Pametne blagajne
“Ta brojka je zanemariva u usporedbi s onim što se ne evidentira. Samo u Zagrebu svakodnevno imamo desetak tisuća sitnih krađa” kaže Goran Volarević, načelnik odjela za analitiku Ministarstva unutarnjih poslova. “Krade se sve, i u svim trgovinama, osim u onima koje imaju dobru zaštitu, a to su uglavnom trgovine sa skupljim artiklima”. Sve veća nezaposlenost, mala platežna moć i uvjeti življenja razlog su i sve većih krađa u trgovinama. Dnevno se uhvati velik broj sitnih kradljivaca, ali mali dio njih se i procesuira. Problem je u tome što se sitne krađe rangiraju u vrijednosti do 1000 kuna i nisu sustavno riješene, jer bi trgovci trebali sami podnositi privatnu tužbu. Volarević se zalaže za uvođenje takozvanog produženog kaznenog djela tako da policija evidentira kriminalca nakon krađe, pa bi nakon više njih tužbu podnosio državni odvjetnik, a ne trgovac. I trgovci su svjesni sve većeg broja počinjenih krađa. Većina njih nastoji se zaštititi tehničkom zaštitom, kodovima na proizvodima, sigurnosnim kamerama ili lažnim kupcima. “Zbog recesije se osjeti blagi porast pokušaja krađa, no u najvećem broju, pokušaji otuđenja robe se spriječe. Sigurnosni sustav obuhvaća čitav niz mjera profesionalne zaštite, dok odgovorne osobe u trgovinama prolaze internu edukaciju vezanu uz sigurnost i prevenciju”, kažu u Mercator trgovini. Nakon uvođenja novih, samoposlužnih blagajni kradljivci su sigurno vidjeli novu priliku za krađu, no, u Mercatoru su mislili i na to. “Samoposlužne blagajne su informatički povezane s izlaznim vratima blagajni koja su programirana da upozore na svaki neevidentirani proizvod ili neočitani bar kod, dok se u neusporednoj blizini uvijek nalazi djelatnik”, poručuju.

Posebna obuka
“Uz djelatnike koji poduzimaju sve potrebne preventivne mjere i u većini Konzumovih prodajnih objekata postoji sustav tehničke zaštite kao jedan od vidova zaštite sigurnosti kupaca, zaposlenika i same prodavaonice” kažu i u Konzumu.Da je dobar sustav zaštite najbolje rješenje pokazalo se i u DM-u. “Zahvaljujući dobrom osiguranju i kamerama koje su postavljene u svakoj prodavaonici, krađe su u DM-u svedene na minimum, a do sada nije pretrpljena veća materijalna šteta. Svaka krađa koja se dogodi u DM-u prijavljuje se nadležnim državnim institucijama”. Osim toga, DM provodi edukaciju djelatnika kako postupati u slučaju krađa, a kao preventivnu mjeru angažiraju se i zaštitarske tvrtke.

‘Na meti’

Krade se bez obzira na godine
“Proizvodi koji su najčešća meta krađa su alkoholna pića, kozmetički proizvodi te manji, većinom impulsni proizvodi, a ljudi koji kradu različitih su dobnih skupina i profila”, kažu u Konzumu. Na meti kradljivaca u Mercatoru također znaju biti proizvodi poput alkoholnih pića ili kozmetičkih preparata, no nema pravila, kažu. Ukoliko se dogodi pokušaj otuđivanja, do dolaska policije nadležni postupaju sukladno Zakonu o privatnoj zaštiti te drugim važećim zakonima Republike Hrvatske.