Čak 24,3 posto radno aktivnih Hrvata uopće ne zna da za mirovinu može štedjeti uplaćujući mjesečno određeni novčani iznos u treći, dobrovoljni mirovinski stup! Tu poraznu informaciju otkriva istraživanje koje je u razdoblju rujan-studeni 2010. proveo tim znanstvenika s Ekonomskog instituta pod vodstvom profesorice Maje Vehovec. Istraživanje je naručila Hrvatska gospodarska komora, a rezultati su prezentirani na ovogodišnjem stručnom skupu industrije osiguranja. “Treći mirovinski stup nije zadobio povjerenje stanovništva, nije ispunio svoju svrhu i stoga se moraju ispitati i ukloniti slabosti koje su na to utjecale,” upozorava Vehovec.

Nekretnine i depoziti
Argumenti koje iznosi poražavajući su i za Vladu i za autore mirovinske reforme iz 2002. Potrošeno je razdoblje dugo osam godina, a Hrvati još uvijek kao ključne niše štednje vide nekretnine i bankarske depozite. Odgovarajući na upit koji oblik štednje smatraju primjerenim za ugodan život u mirovini radno aktivni građani Hrvatske na skali od jedan do pet visoku prednost daju dodatnim nekretninama uključujući i zemljište. Toj kategoriji daju ocjenu 3,7 a štednji u banci 3,1, dok uplate u mirovinske fondove i dobrovoljni treći stup ocjenjuju sa 2,2! Iskazujući u koje oblike štednje za mirovinu imaju povjerenje, nekretnine su dobile još veću naklonost ocjenom 3,8, dok su mirovinski fondovi pali na 2,1. Natpolovična većina (58,9%) radno aktivnih građana pretpostavlja da razliku između nedostatne mirovine i sredstava nužnih za egzistenciju može namiriti kroz honorarni angažman dok 49,3 posto sadašnjih umirovljenika kao izvor dodatne zarade navodi poljoprivredu.

Mirovina 20% plaće
Štedi li osoba s prosječnom plaćom od 5.311 kuna danas samo u prvom mirovinskom stupu, 2050. godine može računati da će joj mirovina dosegnuti 21,3 posto plaće. Štednjom i kroz drugi stup mirovina raste na 36% plaće. Ukoliko plaća danas iznosi 10.621 kunu, štednjom samo kroz prvi stup mirovina će biti tek 19,9 posto plaće, a kroz oba stupa 36 posto. Kako bi 2050. godine imala mirovinu u visini 50 posto plaće, osoba s nižim primanjima mora početi mjesečno ulagati još 615 kuna, a za 70 posto ulaganje mora iznositi 1475 kuna. Kod osobe s višom plaćom, otkriva istraživanje Instituta, dodatno ulaganje mjesečno mora iznositi 1636 odnosno 3359 kuna sve do umirovljenja. Razlog nižim omjerima kod osoba s višom plaćom jesu ugrađeni vrlo snažni elementi solidarnosti za mirovine u prvom stupu. Dulji radni staž, podizanje produktivnosti i uvoz radne snage kanali su kojima je moguće utjecati na povoljnije mirovine, a nužna je i jaka nacionalna edukacija.

Kuriozitet

Umirovljenika više nego staraca
Broj stanovnika Hrvatske neprestano se smanjuje, a očekivano trajanje života produljuje. Procjene kažu da će 2050. ukupna ovdašnja populacija pasti na 3,6-3,8 milijuna stanovnika dok će prosječni životni vijek Hrvatica tada iznositi 83 godine. Danas je ipak alarmantniji podatak koji otkriva da je 2009. godine broj umirovljenika bio za 55 posto veći od broja osoba starijih od 65 godina.