Kraj proteklog tjedna i vikend protekli su u naporima čelnika Europske unije (EU) da dužnosnike Irske nagovore na primanje financijske pomoći.

U trenutku zaključivanja članka Irska i dalje nije pristajala na to da je toj državi potrebna bilo kakva pomoć kako bi izbjegla probleme s likvidnošću i solventnošću. Iako se ministri financija eurozone i EU sastaju u utorak odnosno srijedu, a položaj Irske će im biti jedna od glavnih tema, oni su željeli prije otvaranja tržišta u ponedjeljak ojačati vjeru ulagača u nemogućnost bankrota Irske. Na takav potez natjerao ih je dvotjedni rast nepovjerenja investitora u mogućnost Irske da podmiruje svoje dugove.

Rast prinosa
Traženi prinosi za investiranje u irske državne obveznice snažno su porasli u posljednje vrijeme da bi tek krajem prošlog tjedna došlo do njihovog blagog snižavanja. U EU žele izbjeći bilo kakvu mogućnost stvaranja panike oko irskih dugovanja koja bi se, pak, mogla proširiti i na ostale ‘periferne’ članice Europske unije, kako se to desilo prije samo nekoliko mjeseci s Grčkom. Mogućnost izbijanja nove krize koja bi mogla obuhvatiti cijelu eurozonu, zabrinula je ministre financija država EU koji nagovaraju Irsku da zatraži pomoć. Prema pravilima utvrđenim nakon spašavanja Grčke, država članica eurozone mora sama zatražiti financijsku pomoć. Irskoj je na raspolaganju 750 milijardi eura iz raznih izvora, od Europske komisije, MMF-a kao i iz posebnog europskog fonda osnovanog samo za takve slučajeve.

Problematične banke
Irski ministar financija Brian Lenihan tvrdi da ta država nije niti ima potrebe tražiti financijsku pomoć. “Nismo, bez obzira na glasine, zatražili ili se obratili bilo kome za bilo kakvu pomoć”, izjavio je Lenihan za irske medije. Dodao je da su irski dužnosnici “u stalnoj vezi sa središnjom bankom (ECB, op.) i sa Komisijom”. Irsku je u probleme bacio tamošnji bankovni sustav. Nagli pad cijena nekretnina uzrokovan svjetskom financijskom i gospodarskom krizom snažno je osakatio tamošnje banke koje su uvelike financirale gradnju i kupnju nekretnina. Država je stoga bila primorana spašavati neke od banaka, a trošak spašavanja mogao bi dosegnuti i 50 milijardi eura. Irski će proračunski deficit, zbog toga, ove godine premašiti 30 posto BDP-a. Ministar financija Lenihan ističe da Irska ne mora u skoroj budućnosti isplaćivati nikakve obveznice kao i to da ima značajne gotovinske rezerve. To znači da toj državi ne prijeti nikakva kriza likvidnosti, ističu dužnosnici. Prema nekim procjenama stručnjaka Barclays Capitala između 2011. i 2013. godine Irska bi mogla zatražiti pomoć od ukupno 80 milijardi eura. Država, koja bi početkom prosinca trebala predstaviti proračun za iduću godinu, će u 2011. imati bruto potrebe za financiranjem od 23,5 milijardi eura.