Veliku džamiju u Córdobi osnovali su muslimanski kalifi u osmome stoljeću. Nakon što su kršćani ponovno zavladali Španjolskom u 13. stoljeću, posvećena je i pretvorena u katedralu.

Danas se svugdje u ovom andaluzijskom gradu spominje kao “džamija katedrala”. No terminologija je postala sporna. U studenom je kordobski biskup uputio apel gradu da se prestane govoriti da je riječ o džamiji kako ne bi “zbunjivali” posjetitelje. “Nije problem u tome što se govori da su muslimanski kalifi sagradili ovaj hram Božji”, izjavio je za ABC, list desnoga centra, biskup Demetrio Fernández. “No posve je nedopustivo nazivati ga džamijom danas kad to nije već mnogo stoljeća.” Rasprava je dobila još veću težinu nakon što je papa Benedikt XVI. početkom studenoga posjetio Španjolsku i nazvao je važnim bedemom u borbi za jačanje katoličanstva u sve svjetovnijoj, a i muslimanskijoj Europi. Spomenik u Córdobi, jedan od pravih arhitektonskih svjetskih čuda, 2009. godine privukao je 1,1 milijun posjetitelja, od čega su većinu činili turisti, a ne vjernici. No dužnosnike biskupije uznemirilo je to što su se neki muslimani ondje pokušali pomoliti. “Svaki put kad neki islamski fundamentalist videoisječkom na Al Jazeeri ili drugim kanalima poziva na ponovno osvajanje Al Andalusa, drevnoga muslimanskog područja, ljudi ovamo dolaze i traže da se katedrala pretvori u muslimanski vjerski hram”, kaže velečasni Manuel Montilla Caballero, koji predvodi večernje obilaske. Osama bin Laden i drugi radikali često su pozivali na ponovno vraćanje Al Andalusa u ruke muslimana, to jest na islamski pohod na Španjolsku. No drugi Al Andalus smatraju gotovo utopijskim mjestom na kojem kršćani, muslimani i židovi žive zajedno u miru. “Spomenik u Córdobi pouka je o univerzalnosti, o tome kako se kulture i religije mogu sastati i živjeti u skladu”, kaže Isabel Romero, glasnogovornica islamske udruge u Córdobi.

Ova udruga želi da biskupija u katedrali omogući mjesto gdje bi se muslimani mogli doći moliti. “Bila bi to časna gesta”, kaže Isabel Romero. Kako tu ne bi bio kraj obratima, vrijedi reći da se Isabel s katolicizma preobratila na islam. Početkom studenoga sudac u Córdobi osudio je osmoricu muslimana iz Austrije zbog remećenja mira jer su, posjetivši katedralu na Veliki petak ove godine, počeli glasno moliti i potukli se sa zaštitarima i policajcima. Udruga muslimana u Córdobi, koja zastupa interese 2500 muslimana u gradu u kojem ih živi ukupno 300.000, najavljuje da nema nikakvu namjeru tražiti da se njezinim članovima omogući prostor za molitvu u džamiji katedrali. “Ne, ne, ne”, kaže Kamel Mekhelef, tajnik udruge, čiji se članovi mole u džamiji koju su četrdesetih godina prošlog stoljeća osnovali sjevernoafrički vojnici koji su se borili za Francovu vlast. “Kad bismo tražili da se podijeli sveti prostor, raspirili bismo duhove”, dodaje Mekhelef. Međutim, kaže da se pripadnici grupe oštro protive prijedlogu biskupa da se riječ “džamija” ukloni s mjesnih turističkih znakova. “Tendencija da se ukine sve što ima veze s muslimanskom prošlošću Španjolske osjeća se u čitavoj zemlji”, kaže. Neki dan su posjetitelji imali podijeljene reakcije. “To je katedrala i tako je treba zvati”, kaže Daniel Ramírez, posjetitelj iz Seville. Njegov prijatelj Celestino González iz Málage nije se složio. “To je džamija”, rekao je González, upućujući na islamsku arhitekturu. “Ja nisam praktični vjernik i ne vidim u čemu je problem da se spominju oba naziva.”

Rachel Donadio; Lucia Magi pridonijela izvještaju